Češka na putu prema Istoku

Krajem januara je češki predsjednik Miloš Zeman osvojio novi mandat u drugom krugu predsjedničkih izbora. Predsjednici Rusije i Kine uputili su mu srdačne čestitke. Ruski predsjednik Vladimir Putin je pohvalio Zemana kao osobu od „visokog autoriteta", a Xi Jinping je istakao „strateško partnerstvo izmeđi Kine i Češke".

Češki posmatrači se ne čude zbog pohvala koje su stigle iz Rusije i Kine. Miloš Zeman je u posljednjih nekoliko godina sve više isticao dobre odnose sa predsjednicima tih država. Mnogi češki politolozi i komentatori reizborom Zemana svoju zemlju vide na proruskom i antievropskom kursu.

Krim – „završena stvar"

Slično su se u razgovoru za DW izjasnila i dva poznata češka politologa Jiri Pehe, bivši vanjskopolitički savjetnik predsjednika Vaclava Havela i danas rukovodilac New York Univeristya u Pragu i Jakub Janda iz praškog istraživačko-analitičkog centra  „Evropske vrijednosti", koji dugo vremena istražuje češko-ruske odnose. Obojica su uvjerena da će Zeman ostati pri svojoj antievropskoj retorici i da će i dalje raditi na zbližavanju Češke sa Rusijom i Kinom.

Zeman je u posljednjih nekoliko godina kao ni jedan drugi predsjednik ili premijer zemlje članice EU, u najmanju ruku retorički, težio ka približavanju Rusiji. U jesen prošle godine je u govoru pred parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope (PACE) rekao da su antiruske sankcije EU „ štetne i neefikasne", a da je ankesija Krima „završena stvar".

Govor kao i mnogo drugih stvari koje je izrekao Miloš Zeman je izazvao oštre reakcije. Šta bi osim Zemanove retorike moglo značiti dalje približavanje Rusiji i Kini? Češki predsjednik ima malo političkih ovlasti. Kada je riječ o vanjskoj politici, češki predsjednik osim imenovanja ambasadora, teoretski nema nikakvog uticaja. Praktično međutim, Zeman vodi svoju „privatnu vanjsku politiku", kažu politolozi.

Strateška orjentacija

Na putovanjima za Rusiju i Kinu Zeman sa sobom često vodi uticajne češke privrednike. Dvojica njegovih najvažnijih saradnika su u takvoj politici navodno sudjelovali kao ključne figure: Vratislav Mynar, šef njegove kancelarije i Martin Nejedly, jedan od njegovih važnijih političkih savjetnika. Nejedly je dugo godina bio biznismen u Rusiji i do 2015. godine je bio suvlasnik i menadžer Lukoil Aviation Czech, podružnice ruskog naftnog koncerna Lukoil koji je na sebe privukao pažnju zbog kontroverzne poslovne prakse i koji je 2015. godine prijavio bankrot. Niti Mynar niti Nejedly zbog svojih nerazjašnjenih veza sa Rusijom i postsovjetskim republikama nisu dobili odobrenje „Nacionalnog ureda za sigurnost" da imaju pristup tajnim informacijama.

Politolog Jakub Janda kaže da se u narednim godinama za Zemana i njegove saradnike  radi o tome da se sa ruskim i kineskim firmama izrade strateški poslovni sporazumi među kojima je dogovor sa ruskim firmama o planiranom proširenju nuklearke Dukovany vrijedan nekoliko milijardi eura.

Zamanov protivnik?

Korekciju takve politike bi trenutno jedino mogao izvršiti vršilac dužnosti premijera Andrej Basis, ali nije jasno u kojoj mjeri. Milijarder i predsjednik desnopopulističke stranke „ANO" je de-facto vlasnik poljoprivredno-hemijskog holdinga Agrofert koji u velikoj mjeri dobija subvencije EU i koji posluje širom Evrope. Babis je za tješnju integraciju Češke u EU i oslanja se na dobre veze sa Brüsselom. On je više puta upozoravao na pojačanu orjentaciju Češke prema istoku. S druge strane je protiv antiruskih sankcija EU. Posmatrači vjeruju da će on voditi vanjsku politiku koja je u njegovom interesu.

Referendum o EU?

Miloš Zeman je za održavanje jednog takvog referenduma iako bi prema vlastitim navodima glasao za ostanak Češke u EU. Babis je striktno protiv referenduma o „Czexitu".

„Maksimum kojem se još možemo nadati od Zemana je da će ga zaustaviti strahovi da će u istoriju ući kao negativna figura i kao neko ko je otvorio vrata izlasku iz EU", piše Petr Hinzejk, komentator liberalnog lista „Hospodarske noviny".