Četiri godine od ruskih protusankcija prema EU
9. august 2018
U avgustu 2014. predsjednik Vladimir Putin je kao reakciju na restriktivne mjere EU u jeku konflikta sa Ukrajinom uveo zabranu uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda iz EU. Brisel je od 2014. godine postupno uveo sankcije protiv Rusije zbog aneksije Krima i postupaka Moskve u cilju destabilizacije Ukrajine. 2015. godine Putin je naredio da se unište svi proizvodi iz EU, koji su ilegalno prebacivani u Rusiju.
1. Veće cijene za ruske konzumente
Zabrana uvoza proizvoda iz EU ruske konzumente košta 0,2 posto BDP-a, saopštila je moskovska agencija Analytical Credit Rating Agency (ACRA). Na prvi pogled to ne izgleda puno. No, zabrana je dovela do porasta cijena hrane i roba.
"Proizvođači su iskoristili situaciju u kojoj nema normalne konkurencije kako bi ostvarili profit", kaže ovaj ekspert. Ruska akademija za ekonomiju i javni servis procjenjuje da svaki Rus od uvođenja ruskih kontra-sankcija u prosjeku više potroši 4400 rublji (320 eura) godišnje.
2. Protusankcije
Nakon ruskih protusankcija uvoz svinjetine se smanjio za dvije trećine, peradi za 60 posto a povrća za otprilike polovinu", kaže Alexej Portanskij iz moskovske Više ekonomske škole. Akcije ruskih proizvođača hrane su prvih dvije do tri godine porasle.
3. Lošiji kvalitet hrane
Ruski proizvođači su uglavnom zamijenili proizvođače iz zemalja EU. Porastao je i ruski uvoz iz zemalja, nastalih raspadom bivšeg SSSR-a, Latinske Amerike, Azije i Afrike. Ali pod brzim porastom proizvodnje u Rusiji ispaštao je kvalitet, prije svega kada se radi o proizvodnji sira i mlijeka. "Tržište je preplavljeno mliječnim proizvodima sumnjivog kvaliteta i sa puno vještačkih dodataka", kaže Olga Fetiševa iz moskovske Konsalting firme SRG-Group. Porastao je i uvoz palminog ulja u Rusiju, koje se koristi kao jeftina zamjena za mliječnu mast.
4. Uništavanje živežnih namirnica
Ali hrana, koja podliježe sankcijama, i dalje je dolazila u Rusiju. Vlasti su u tri godine zaplijenili 26.000 tona živežnih namirnica i uništili ih buldožerima. Među njima su prvenstveno bile poljske jabuke i turski paradajz. 500.000 ljudi potpisalo je peticiju da se takvi proizvodi podijele Rusima koji gladuju. Ali, tome se nije udovoljilo.
Prema navodima Ruske carinske službe svake godine se sve više robe ilegalno prebacuje u Rusiju. 2016 godine uništeno je 3.000 tona robe a 2017. 8.000 tona.
5. Problemi u okviru Evroazijske ekonomske unije
Proizvodi, koji su pod sankcijama, uglavnom preko Bjelorusije i Kazahstana dospijevaju u Rusiju. Skupa sa Armenijom i Kirgistanom te dvije zemlje su članice Evroazijske ekonomske unije. U internetu je niz viceva o ostrigama i tropskom voću iz Bjelorusije.
Alexej Portanskij kaže da ruska zabrana uvoza proizvoda iz EU dovodi do napetosti u okviru Evroazijske ekonomske unije. "Ove zemlje nisu bile saglasne sa ruskim protusankcijama. U okviru jedne takve ekonomske unije morali bi se slijediti zajednički interesi. "Rezultat je ilegalni tranzit robe", kaže Portanskij. Prema njegovim riječima jedna komisija Evroazijske ekonomske unije Rusku carinu optužuje da je prekršila pravila rada zajedničke organizacije, jer kontroliše kamione koji iz zemalja članica dovoze robu u Rusiju.
6. Neće biti brzog ukidanja sankcija
Portanskij smatra da su protusankcije Rusiji kontraproduktivne. S njima se željelo postići da proizvođači hrane u EU svoje vlade natjeraju da brzo ukinu sankcije Rusiji. Ali to se nije desilo. Stoga protusankcije nisu ostvarile željeni efekat", kaže on. Moskva se više ne može brzo osloboditi sankcija. Njima u prilog govori i negativna retorika iz Moskve i propaganda protiv Zapada.