Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

Hrvatska sa 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena (prema podacima hrvatske vlade) ima jednu od najrazuđenijih morskih obala u Europi, ali je uz Finsku i jedina europska zemlja koja ima poseban zakon o otocima, koji je na snazi od 1999. godine. Već početkom sljedeće godine Hrvatska bi trebala dobiti novi zakon o otocima, a njegov nacrt bit će sljedeći tjedan pušten u javnu raspravu. Iako su otoci desetljećima sinonim za iseljavanje i depopulaciju, taj je trend ipak zaustavljen. Ukupan broj otočnog stanovništva povećao se za 2,4 posto od 2011. do 2014., no depopulacija je i dalje jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima. U posljednjem vladinom izvješću o provedbi zakona o otocima ocjenjuje se da su za zaustavljanje trenda depopulacije svakako zaslužne i brojne razvojne i revitalizacijske mjere te ulaganja države u otoke, koje zato i dalje treba provoditi. I novi zakon, vjeruju u Zagrebu, jedna je od takvih mjera.

Otočni indeks razvijenosti

Nenad Starc, zaslužni znanstvenik zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji je značajan dio svoje znanstvene karijere posvetio otočnim studijima, a član je i radne skupine za izradu novog zakona o otocima, otkriva da je jedna od najvećih novosti novog zakona uvođenje otočnog indeksa razvijenosti. Taj indeks, po njegovim riječima, omogućit će rangiranje otoka po razvijenosti, ali po otočnim kriterijima, što će biti temelj za kvalitetno vođenje otočne politike. Hrvatski indeks razvijenosti, naime, kada se primijeni na otoke, ne uvažava u dovoljnoj mjeri otočne posebnosti i daje pogrešnu sliku razvijenosti hrvatskih otoka. Veliki se otoci, osobito oni koji su povezani s kopnom ili su bliže kopnu, brže razvijaju i dobivaju stanovništvo, dok manji uglavnom stagniraju i gube stanovništvo.

Službeni indeks razvijenosti koji se izračunava za svih 556 općina i gradova Hrvatske redovno svrstava veće otoke među razvijenije i bogatije, ne registrirajući pritom slabu naseljenost, ugroženost ekološkog sustava, nedostatak infrastrukture ili širokopojasnog interneta, što je jedan od velikih problema na otocima.

"Lastovo po popisu stanovništva ima 800 stanovnika, iako ih je stvarno oko 600. Imaju jednog liječnika, a kako je standard jedan liječnik na 2.000 stanovnika, ispada da Lastovo uživa liječnički nadstandard, što, naravno, nije točno, jer osim jednog liječnika nemaju ništa drugo što medicinski sustav pruža na kopnu. O školama da i ne govorimo. Sve ih je manje zbog odlaska ljudi, a nemoguće je organizirati dobro školovanje za samo 20 učenika u svih osam razreda i jednom učiteljicom, koja podučava sve predmete, i engleski i hrvatski i matematiku. To svakako znači nižu kvalitetu obrazovanja", ilustrira Starc.

Politika 'smart' otoka

Novi zakon, po njegovim riječima, pruža instrumente i ovlaštenja koji nadležnom ministarstvu omogućavaju vođenje nove otočne politike, za koju kaže da je "bolje osmišljena" i "europski prilagođena". "Novi će zakon omogućiti vođenje otočne razvojne politike prema modelu održivog razvoja, što je u slučaju otoka samorazumljivo, a zakon omogućava i potiče europsku politiku 'smart' otoka. Riječ je o otocima koji forsiraju cirkularno gospodarstvo i koji idu prema samodostatnosti u vodi, energiji i hrani", objašnjava Starc navodeći Krk kao primjer uspješnog i održivog razvoja, na čemu tom otoku mogu pozavidjeti i mnogi na kopnu. Očekuje i da će novi zakon odrediti pa i naložiti suradnju državne uprave s otočnom samoupravom i civilnim društvom. Ta suradnja je nužna želi li se ostvariti koncept "pametnog" otoka.

Starc posebno naglašava i europsku dimenziju novog zakona, s obzirom na to da je Europska unija donedavno smatrala da su otoci toliko raznoliki i posebni da zemlje koje ih imaju trebaju same voditi svoju otočnu politiku, a u međuvremenu je promijenila mišljenje. Nedavno donesena Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka uočava problem i nalaže Europskoj komisiji da pripremi odgovarajući razvojni dokument, organizira službu koja će ga provoditi i odvoji za to dovoljno sredstava. To znači da će se uskoro u europskom proračunu pojaviti stavka namijenjena otocima. "Prisustvujemo nastanku europske otočne politike, što nam snažno ide u prilog i važno je za razvoj hrvatskih otoka, a novi zakon to prepoznaje", optimističan je Starc.

Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - puno je skeptičnija kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u činjenici što legislativu u pravilu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade.

Otoci - kulisa za investitore

Naša sugovornica smatra da otoci itekako trebaju metodologiju praćenja socioekonomskih učinaka ne samo zakona, nego i razvojnih politika koje su odgovorne za ono što se događa na otocima. "Ovdje na Lošinju puno se govori o investicijama, o tome kako će otok pretvoriti u hrvatsku Palma de Mallorcu. Nitko, međutim, ne prati što s tim dobiva lokalna zajednica i stanovnici otoka. Je li im zbog toga porastao standard? Jesu li im porasle plaće? Jesu li im dostupniji javni sadržaji i socijalni servisi? Takvih analiza uopće nemamo, a vlasti ničice padaju pred investitorima", upozorava Genov, koja je uvjerena da će ono što se posljednjih godina događa na otocima – urbanizacija i povećanje građevinskih zona, izgradnja turističkih kompleksa, povećanja broja marina, koncesioniranje plaža... – povećati iseljavanje s otoka.

Otoci, kritična je Genov, postaju kulisa za velike investitore. "Jer ako sve postane jako komercijalno, jako skupo i elitno, tko će onda ostati na otocima?" - pita ova aktivistica, inače rođena Bjelovarčanka koja je ostala živjeti na Lošinju nakon što je 1983. prvi put došla na taj otok zaljubivši se u njegove ljepote.

"Ono što se naziva ubrzanim razvojem otoka zapravo je nasrtaj na otočne prostore koji su vrlo atraktivni, uz razaranje postojećih otočnih zajednica, i to u interesu kapitala koji dolazi na otoke i koji se ondje oplođuje relativno brzo i jednostavno. Ne vjerujem da je taj problem moguće riješiti bilo kojim zakonom. Ako to novom zakonu uspije, pozdravit ćemo ga", poručuje Genov.