Špijunaža u Srbiji, Trovači u Frankfurtu

U blogu bečkog Standarda, novinar Andrej Ivanji piše da u Srbiji „čovjek ima osjećaj da se nalazi usred nekog romana Džona Le Karea. Špijuni, ubice, atentatori vršljaju, državni udari se sprečavaju u poslednjem trenutku, ljudima se objašnjava da mračne sile haraju po malim balkanskim zemljama i da hoće da ih destabilizuju. Mediji izvještavaju da je ruska tajna služba htjela da ukloni jakog čovjeka Crne Gore Mila Đukanovića, a CIA – u narodu omiljenog srpskog premijera Aleksandra Vučića. Ili njegovog brata Andreja Vučića". Autor prenosi da su „komploti, bogu hvala, pravovremeno rasvijetljeni", kao i ko je, ili ko nije, uhapšen u Srbiji i Crnoj Gori, zaključno sa hrvatskim špijunom uhvaćenim u Srbiji. „Samo još Džordž Smajli nedostaje – jedan od La Kareovih junaka".

Autor se osvrnuo i na vijesti Informera o oružju i municiji nađenim u blizini roditeljske kuće Aleksandra Vučića: „Kao da je upravo spriječen državni udar, odmah se javilo za riječ više ministara. Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić je aludirao na to da Vučić neće da se povinuje interesima Zapada i da na njega zbog nezavisne politike gledaju kao na smetnju […] A jedan drugi predstavnik vlade je rekao da to nije ni prvi ni poslednji put da neko planira atentat na Vučića i njegovu porodicu"

„Tajnovitost vlade ostavlja dosta prostora za spekulacije" U malobrojnim srpskim medijima koji su kritički nastrojeni prema režimu, ima više objašnjenja za pomenute priče, prenosi Ivanji: „Prema jednoj od njih, moguće je da su ljudi iz Vučićevog okruženja i njegov brat umiješani u kriminalne poslove i da valja stvoriti politički alibi za mafijaške obračune koji su nagoviješteni". „Ali, priča u Informeru bi mogla da se tumači i kao prijetnja kritičarima režima. Ako se nekome od njih nešto desi, CIA bi mogla da se proglasi odgovornom za to. Ili: povećava se pritisak na Vučića da prizna nezavisnost Kosova. Jer, normalizacija odnosa Beograda i Prištine je uslov za nastavljanje pregovora o pristupu Srbije EU. Režim tako možda pokušava da kojekakvim pričama skrene pažnju sa tog problema."

Isti list prenosi i da srpske vlasti hoće da ukinu pomoć „ekonomskim migrantima" u centru Beograda. „Vlast namjerava da smjesti izbjeglice koje žive u Beogradu u državna prihvatilišta, a sva potpora izbjeglicama van tih centara će biti obustavljena, kako je to na RTS-u najavio šef državnog komesarijata za izbjeglice Vladimir Cucić. Prema ranijim medijskim izvještajima, Beograd je još početkom novembra instruirao nevladine organizacije da obustave pomoć izbjeglicama koje nisu smještene u odgovarajuće centre. Tako oko 1.300 izbjeglica koje se zadržavaju u centru Beograda treba da budu motivisane da se same upute u takve centre."

Frankfurter rundšau takođe pominje Balkan, ali u sasvim drukčijem kontekstu, naime – muzičkom. Jer, Balkan ima „glasan protivotrov" (i to za sve!) – riječ je o „njemačkom Balkan-ska-rege-pank-bendu Trovači koji 26. novembra nastupa u Frankfurtu. Ime benda (...) u bivšoj Jugoslaviji je žargonska riječ za muškarce koji umiju dobro da flertuju". „Sarkazam je", piše u ovom tekstu, „posebno efektan kada izgleda naivno". „Aprililili – tako se zove u martu objavljen četvrti studijski album ove grupe okupljene oko frontmena i gitariste Darka Rabrenovića (...) Zar svijet ne izgleda ponekad kao jedna jedna velika prvoaprilska šala?"

„Jeste‘l čuli djeco da nema fašizma? Terorizma? I primitivizma? To su riječi kojima počinje pjesma (na srpskom) i koje je određuju. Ništa nije u redu, ali pravimo se da jeste. Ne, trovači ne optužuju; oni prezentiraju realnost sa onim lakonskim sarkazmom koji je zaštitni znak mnogih pisaca iz bivše Jugoslavije. I koji njeguje i Danko Rabrenović, „Balkanajzer", i kao radijski voditelj i pisac."

„Teme benda koji čine Danko i njegov brat Boris Rabrenović (gitara i vokal), Aleksandar Gliša Glišić (bubnjevi), Atila Đember (bas-gitara) kao i Sven Hajlman (truba) i Paul Hajnen (trombon), raznovrsne su. No, često se radi o „iskustvenom blagu" doseljenika koje prorađuju u svojim tekstovima"... „Poruka im nije decentna – takav je pank. Ska, balkanski i rege ritmovi donose neophodnu jednostavnost koja antidotu daje ukus, a taj miks je i dobar za ples", piše Danijel Majić za Frankfurter rundšau najavljujući koncert Trovača u frankfurtskoj „Fabrici hljeba".