100 godina islama u srcu Evrope

„Struktura Islamske zajednice u Austriji i temelji na kojima ona počiva zaista su jedinstveni u Evropi, no da bi postala moderna, demokratska organizacija, Islamska zajednica u Austriji mora intenzivirati unutrašnji diskurs. Intenzitet kojim se danas o nekim stvarima polemizira unutar te zajednice, ravan je onome u Bagdadu s početka 9. vijeka. Muslimanima nedostaju impulsi koji bi vodili u rasprave o suštinski bitnim stvarima, a ti impulsi moraju očigledno doći izvana, jer ih unutar zajednice jednostavno nema.“

Ovako je obilježavanje 100 godina Islama u Austriji i organizaciju Islamske zajednice u ovoj zemlji komentarisao Ednan Aslan, profesor na bečkom Institutu za pedagošku naobrazbu, na kojem, kako sam navodi, istražuje mogućnosti etabliranja jednog „modernog, evropskog Islama“. „Islamska zajednica organizuje nastavu religije u austrijskim školama, pozitivni su takođe pokušaji da se etablira institucija za naobrazbu imama u samoj Austriji, što potiče integraciju, no da li je Zajednici zaista pošlo za rukom da etablira jedan moderan, evopski islam – mislim da se većinu muslimana u Austriji ne potiče dovoljno da o tome razmišljaju“, tvrdi Aslan.

Aneksija Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije

Islamska zajednica u Austriji slavi ovih dana 100 godina priznavanja islama kao ravnopravne religije u Austriji, te zakon koji to definiše, a koji je na snagu stupio 15. jula 1912. godine. Historijski povod za usvajanje ovog zakona bila je aneksija Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije. „Nakon što su se pod njegovim okriljem našli i vjernici islamske vjeroispovijesti, Austrougarski car osjetio je želju i potrebu da i oni, kao i vjernici svih drugih vjeroispovijesti, uživaju ista prava i obaveze“ - kako je motive austrougarskog cara za utemeljenje tzv. Islamskog-zakona (Islamgesetz) opisao austrijski ORF.

Ovaj zakon nije, međutim, bilo moguće dugo održati u praksi. Austrougarska Monarhija se svega nekoliko godina nakon njegovog donošenja raspala. No ovaj zakon odigrao je važnu ulogu 70-tih godina ovoga stoljeća, kada su u Austriju počeli pristizati radnici iz Turske i drugih islamskih zemalja, objašnjava Dr. Richard Potz, profesor za religijsko pravo na Bečkom univerzitetu. „Taj zakon dao je osnovu za utemeljenje jedne krovne organizacije koja bi okupljala sve muslimane u zemlji, bez obzira na zemlju njihovog porijekla. Gotovo sva nacionalna udruženja u zemlji u međuvremenu priznaju Islamsku zajednicu kao organizaciju koja sve njih predstavlja, i upravo to je ono što je u Evropi jedinstveno. U drugim evropskim zemljama takvo što ne postoji“, objašnjava Dr. Potz.

Činjenica da je islam već stotinu godina priznat u Austriji posebno je važna za mlađe naraštaje, objašnjava predsjednik Islamske zajednice u Austriji, Fuat Sanac: „Važno je da omladina zna da njihova religija ima dugu tradiciju u ovoj zemlji, da je Austrija njihovoj religiji dom već stotinu godina. To je ono što doprinosi da i oni danas Austriju doživljavaju kao domovinu“, kaže Sanac.

Islam kao državna religija

U Austriji danas živi nekih 500 000 – 600 000 muslimana, a pri Islamskoj zajednici je na prodručju cijele zemlje registrovano 205 džamija. Islamska zajednica je zadužena za organizaciju i provedbu religijske nastave na austrijskim školama, a pokrenuta je i privatna pedagoška akademija za naobrazbu imama. Ono što prema predsjedniku Islamske zajednice u Austriji nedostaje jeste islamski teološki fakultet pri Bečkom univerzitetu, koji bi budućim imamima nudio cjelokupnu teološku naobrazbu.

S tim u vezi, novoizabrani predsjednik Islamske zajednice Fuat Sanac zalaže se i za provođenje izvjesnih dopuna u zakonu koji islam definiše kao državnu religiju. „Muslimani uživaju sva prava i slobode u ovoj zemlji, jer se cijelo društvo vodi principom jednakopravnosti. Sve te stvari koji definišu jedno moderno, evropsko društvo, trebale bi se, međutim, naći i u zakonu – to bi bilo nešto što bi i novim generacijama osiguralo budućnost jednakih prava i obaveza“, tvrdi Sanac.

No, na osiguravanju moderne, evropske budućnosti dužna je raditi i sama Islamska zajednica. Pri tome su zalaganje i samoinicijativa ključni faktori, tvrdi pedagog Ednan Aslan. Jedna od tačaka kritike: od 500.000 muslimana u zemlji pravo glasa na izborima za novog predsjednika Islamske zajednice imalo je njih 170.000. Od toga se na izbore odazvalo svega 37.000. „Svijest o tome da je demokratija proces koji se mora desiti iznutra još nije svijet većine muslimana u zemlji. Upravo zbog toga tvrdim da impulsi za diskurs o tim pitanjima, moraju očigledno doći izvana“.

Autor: Emir Numanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić