Afroamerikanci: Sve siromašniji, bolesniji, neobrazovaniji
5. juni 2020
"Želim da znate da ste važni", rekao je bivši američki predsjednik Barack Obama mladim Afroamerikancima. "Želim da znate da je vaš život važan, da su vaši snovi važni", rekao je bivši američki predsjednik u video obraćanju demonstrantima u srijedu navečer. Oni ne prestaju sa protestima čiji je povod policijsko nasilje koje je kulminiralo smrću Afromerikanca Georgea Floyda.
Mnogi Afroamerikanci u Sjedinjenim Državama ne vjeruju da su važni i da mogu ostvariti svoje snove. Na masovnim protestima ljudi svih boja u igri je puno veći zalog od policijskog nasilja. Radi se o uklanjanju rasizma i iz njega rezulturajuće socijalne nejednakosti.
Ali zar višestoljetna diskriminacija nije prevladana? Od usvajanja Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine, crni Amerikanci izjednačeni su sa bijelcima a "rasna segregacija" je postala nelegalna. Mnogi programi inicijative pod nazivom "Afirmativna akcija” trebali bi kompenzirati nedostatke s kojima se nosi crnačka populacija u ovoj zemlji, na primjer, rezerviranjem mjesta za studij. Ali do danas je bijela većinska populacija u SAD-u u prosjeku bogatija, obrazovanija i zdravija.
Četvrtina prihoda manje
Tokom proteklih deset godina je "median” zarada (op.red.: median je srednja statistička vrijednost koja preciznije odražava stvarno stanje od prosječne vrijednosti) afroameričkog stanovništva u Sjedinjenim Državama bila od 20 do 25 posto niža od prihoda koje ostvaruju bijelci. Razlog tome nije što postoje super bogati bijelci poput multi-milijardera Billa Gatesa ili Jeffa Bezosa. Takozvani median dohodak pokazuje koliko je domaćinstava iznad ili ispod srednjeg nivoa zarade.
Samo mali broj Afroamerikanaca iz siromašnih porodica uspijeva izbjeći ovu situaciju: 50 posto manje Afroamerikanaca, čiji su roditelji po zaradi na donjoj petini ljestvice, uspijeva da se prebaci u skupinu s višim dohotkom u odnosu na djecu bijelaca. To je pokazalo istraživanje instituta Brookings. Zašto je to tako, iako su ukinute zakonske razlike i nejednakosti?
Strukturalni rasizam
"Postoji čitav niz zakona i pravnih praksi koji imaju negativniji uticaj na Afroamerikance nego na ostale grupe stanovništva", kaže Christian Lammert, politolog sa Instituta John F. Kennedy na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. "To uključuje provedbu zakona, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu."
Taj strukturni rasizam ima dugu tradiciju u SAD-u, kaže Lammert. Kada je vlada 1935. uvela socijalno osiguranje, izuzela je poljoprivredne radnike, poslugu i povremeno zaposlene. Sve su to bila zanimanja s malim primanjima u kojima su crnci bili nesrazmjerno mnogo zastupljeni.
Lammert kao aktualni primjer ističe Zakon o borbi protiv uživanja narkotika. "Prestupi vezani za drogu koju primarno konzumiraju crnci kažnjavaju se mnogo strožije nego što je to slučaj s dizajnerskim drogama, koje se pretežno koriste na Wall Streetu." Ovo je važan razlog zbog kojeg kod crnačkog stanovništva postoji tri puta veća vjerojatnoća da će završiti u zatvoru nego bijelci - što utiče na obrazovne mogućnosti i napredovanje u karijeri.
Socio-ekonomski đavolji krug
Situacija je slična i u zdravstvenoj politici: u Sjedinjenim Državama ne postoji opće zdravstveno osiguranje. Samo oni koji dobro zarađuju ili imaju fer-poslodavca zdravstveno su osigurani. U 2018. godini, prema studiji fondacije Kaiser Family Foundation, 11,5 posto Afroamerikanaca nije imalo zdravstveno osiguranje. Kada su u pitanju bijelci, 7,5 posto njih nije bilo zdravstveno osigurano. Uz to, američki zdravstveni sistem je među najskupljima na svijetu. Do dvije trećine osobnih bankrota u Sjedinjenim Državama posljedica je troškova za zdravstvo, a crne Amerikance to više pogađa nego bijele.
Iako je „rasna segregacija" službeno zabranjena, ona i dalje postoji: Afroamerikanci i dalje često žive u zajednicama bez bijelaca, a bijelci samo sa bijelcima. "Zdravstvena zaštita mnogo je lošija u zajednicama sa crnačkim stanovništvom nego u zajednicama pretežno naseljenim bijelcima", objašnjava Lammert. Situacija je slična i u školama: "Suština je da je kvalitet školske nastave u crnačkim četvrtima znatno lošiji nego kod bijelaca. Shodno tome, šanse crnaca na tržištu rada su manje." Razlike u zaradi među etničkim grupama u SAD-u su istovremeno i uzrok i posljedica njihovog lošijeg položaja u društvu.
Niži životni vijek
Ali stanovanje, zdravlje i obrazovanje povezani su i na druge načine, kaže Lammert: "Crnačko stanovništvo često živi u područjima sa visokim nivoom zagađenja zraka, tamo gdje mogu kupiti manje zdravu hranu, a često se hrane i smrznutom Fast Food hranom." To je glavni razlog što su češće podložni hroničnim bolestima. Odrasli Afroamerikanci pate od dijabetesa gotovo dvostruko češće nego bijelci. Stečeni oblik tipa 2 - ima ga oko 95 posto dijabetičara - obično nastaje kao rezultat nepravilne prehrane i javlja se sve češće u neobrazovnim i siromašnim klasama.
U prosjeku lošije zdravstveno stanje se odražava i na niži životni vijek: Prema službenim podacima Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku, zdravstveno stanje bijelaca je bolje od Afroamerikanaca i prosječni životni vijek bijelaca duži je za četiri godine. U pandemiji COVID-19 - zbog slabijeg zdravlja, lošije zdravstvene zaštite u svojim kvartovima ili zato što jednostavno sebi ne mogu priuštiti da ne idu na posao – umrlo je nadproporcionalno više Afroamerikanaca nego bijelaca.