Ako Njemačka oslabi, i eurozoni će dani biti odbrojani

Grci su svoj bijes zbog politike štednje jasno iskazali na izborima protekle nedjelje. Dvije velike narodne stranke, koje su proteklih desetljeća naizmjenično bile na vlasti u toj zemlji su morale pretrpjeti veliki poraz. Ono što je izbornim rezultatima postalo jasno je da će većina zastupnika u budućem sastavu parlamenta biti protiv određenog kursa štednje. Dosad su Grčkoj Europska unija i Međunarodni monetarni fond uvelike pomagali da ne padne u dužnički ponor. Ali i taj međunarodni pristup bi se mogao promijeniti, smatra Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberg banke. Schmieding kaže da bi moglo biti "da Europa kaže, ako u Grčkoj nikoga više nema u vladi, tko bi želio ispuniti reformske ciljeve, prestat ćemo davati novac. I tada bi Grčka doista mogla ispasti iz eurozone."

Hollande želi "ludi koncept" eurobondova

Političari bi trebali uzeti zaozbiljno političke poruke birača i iz toga izvući konzekvence, zahtijeva ekonomski stručnjak sa Sveučilišta Hohenheim, Hans-Peter Burghof: "Tu prije svega važi da ne želimo jamčiti za dugove Grčke. I to ni izravnim putem, to znači preko mehanizama za spas ili ludim konceptima kao što su eurobondovi, ali ni neizravnim putem preko Europske središnje banke."

Upravo takav "ludi koncept" eurobondova namjerava uvesti novi francuski predsjednik Francois Hollande. On osim toga traži i jaču ulogu Europske središnje banke pri suzbijanju krize. Gospodarski rast želi potaknuti pomoću još više dugova. Hollande se u biti zalaže za sve ono što Njemačka ocrnjuje. Ali prije svega namjerava nanovo pregovarati o fiskalnom paktu, što je naglašavao tijekom izborne kampanje. Pritom je upravo taj pakt bio jedini opipljivi rezultat kriznog menadžmenta europske politike.

Ima dosta ljudi koji žele meku valutu u Europi

No, ono što izgleda kao konflikt, ne mora završiti u konfrontaciji. Hollande će ipak djelovati pragmatično, smatra Ansgar Belke sa Sveučilišta Duisburg-Essen, "jer i Hollande zna da je Njemačka najvažniji trgovački partner te da je Francuska stjerana u kut."

U izravnoj konkurenciji je Francuska proteklih godina sve više zaostajala za Njemačkom. Deficit u proračunu je u Francuskoj sve veći, stopa nezaposlenosti također. Njemački izvoz napreduje, dok francuski opada. Stoga se druga po jačini gospodarska sila u eurozoni promatra sokolovim okom. A to zna i Hollande. "Financijska tržišta će ga kazniti kada počne primjenjivati bilo što od onoga što je najavljivao", kaže Belke.

Povjerenje ulagača u europsku monetarnu uniju je poljuljano nakon izbora. Vrijednost eura opada, zbog čega mnogi u eurozoni i nisu baš nesretni. "U biti imamo previše ljudi koji nisu više zainteresirani za stabilnost, ljudi koji žele meku valutu, s kojom se da lakše vladati i s kojom se prije svega da bolje iskoristiti bogatije partnere", pojašnjava ekonomist Burghof. On stoga smatra da najbolju ocjenu boniteta Njemačka neće moći održati, ali i upozorava ujedno da, ukoliko bi Njemačka kao najveći jamac oslabila, i eurozoni bi dani bili odbrojani.

Autorice: Zhang Danhong / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose