Američka dilema: protiv koga se boriti u Siriji?

Pobunjeničke snage u Siriji, koje su prošle obuku američke vojske, dobile su naredbu da ne napadaju snage režima predsjednika Asada. Glavni neprijatelj je Islamska država.

Istina je da borci koje je obučila američka vojska teško predstavljaju opasnost za bilo koga, budući da je američke treninge prošlo tek 60 vojnika pobunjeničkih snaga u Siriji.

Američki ministar odbrane Ashton Carter priznao je te navode, pojašnjavajući kongresu da je broj obučenih pobunjenika daleko manji od onoga što je Pentagon očekivao. Carterovo priznanje zaprepastilo je protivnike politike predsjednika Obame.

"Naša sredstva i napor koji trenutno ulažemo nisu u skladu sa našim stavovima", rekao je senator John McCain. "Iz ovoga se vidi da mi ne pobjeđujemo, a ako ne pobjeđujete u ratu, znači da gubite".

Zašto su Sjedinjene Države obučile tek nekolicinu sirijskih pobunjenika? Postoje stroge provjere kojima se, kako kaže Carter, osigurava da se regrutirani pobunjenici posvete isključivo borbi protiv IS-a, i to u skladu sa pravilima ratovanja.

Kako tvrdi David Lesch, ekspert za Siriju, Obamina administracija je oprezna jer se boji da bi američko oružje moglo završiti u rukama islamskih radikala: "Što se već dešavalo, kao i sa skladištima naoružanja pobunjenika - saveznika američkih snaga, koja su zauzele islamističke grupe".

Umjerena opozicija?

Prema izjavama ministra Cartera, američke snage trenutno provjeravaju gotovo 7.000 mogućih regruta za obuku. Cilj Pentagona je obučiti više od 5.000 boraca godišnje, odnosno, formirati vojne snage od 15.000 boraca u naredne tri godine. Oni koji prođu provjeru i uđu u program obuke američke vojske, mjesečno primaju i stipendiju od 250 do 400 američkih dolara.

Joshua Landis, direktor Centra za bliskoistočne studije na Univerzitetu u Oklahomi, smatra da je u Siriji ostalo vrlo malo umjerenih boraca. Ipak, financijski poticaj koji nudi Washington onima koji se odluče prijaviti za vojnu obuku i borbu na američkoj strani, je primamljiv.

"Ima toliko Sirijaca koji bi sve učinili za novac", izjavio je Landis za DW. "Ne baš sve, ali bi svakako uzeli novce".

Senator John McCain i drugi konzervativni kongresmeni već dugo kritiziraju administraciju predsjednika Obame zbog neodlučnosti da snažno intervenira, a umjesto toga obučava sirijske pobunjenike, prije nego što džihadističke grupe, poput IS-a ili Jabhat al Nusre, podružnice al-Kaide, zauzmu nove teritorije.

Landis se ne osvrće na takve argumente. Unatoč naporima predsjednika Obame, tvrdi on, problem je što u Siriji ne postoji ujedinjena opozicija s kojom bi se moglo konkretno sarađivati.

"Obama je htio vidjeti postoji li ikakva šansa za ujedinjenje različitih pobunjeničkih grupa u Siriji. Takva šansa nije postojala, što je postalo glasnu poruku da predsjednik ne može kontrolirati situaciju", naglasio je Landis.

Prešutno savezništvo s Assadom

Kada je pobuna u Siriji bila u samom začetku, stajalište predsjednika Obame bilo je jasno: predsjednik Bašar al-Asad mora se povući. No danas je situacija puno kompliciranija, budući da se zvanični, sekularni Damask, koji kontrolira regularnu, organiziranu vojsku, bori protiv IS-a.

"Strateško savezništvo između Asada i Sjedinjenih Država je uspostavljeno u momentu kada je Washington objavio rat IS-u", tvrdi Landis.

Ipak, za pobunjenike širom Sirije glavni cilj ostaje svrgavanje predsjednika Asada, što trenutno nije u skladu s prioritetima Bijele kuće.

"Gotovo sve pobunjeničke snage odlučne su boriti se isključivo protiv Asada,a ne protiv IS-a", kaže David Lesch, profesor Trinity univerziteta, ekspert za Siriju, koji je radeći opsežnu studiju o toj zemlji 2012. i 2013. godine, imao prilike razgovarati s vodećim igračima u sirijskom ratu.

"Jasno je da je meta pobunjenika režim. Nakon što svrgnu Asada borit će se protiv IS-a", tvrdi Lesch.

"Svi su oni neprijatelji Amerike"

Lendis smatra da bi, iako je retorika Bijele kuće prema Asadu znatno blaža, Sjedinjene Države ipak htjele smjenu sirijskog predsjednika. No, na snazi je, još uvijek, neka nedefinirana koalicija, koja će potrajati do poraza IS-a.

Do tada na snazi ostaju i ekonomske sankcije protiv Asadovog režima.

"Amerika želi oslabiti i uništiti Asada. Amerika pokušava uništiti sve glavne snage u Siriji. Oni su svi neprijatelji Amerike", tvrdi Lendis.

"Neki zvaničnici američke vojske također misle tako, premda to nikad nisu javno izrekli, jer bi zvučalo dosta ne-američki i suprotno stavovima State Departmenta i predsjednika", zaključuje Lendis.