Američke sankcije: Dolazi li ponašanje vrha RS na naplatu?

U samo nekoliko posljednjih dana, Vašington šalje obeshrabrujuće poruke rukovodstvu Republike Srpske ali i bankarskom sektoru u ovom entitetu. U procjeni Obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država o prijetnjama u svijetu, navodi se da će se „Zapadni Balkan vjerovatno suočiti sa povećanim rizikom lokalizovanog međuetničkog nasilja tokom ove godine“.

„Lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne korake da neutrališe međunarodni nadzor u Bosni i da osigura, de facto, secesiju svoje Republike Srpske“, navodi se u izvještaju, sa procjenom da bi ti postupci mogli podstaći vođe bošnjačkog stanovništva da ojačaju svoje kapacitete i zaštite interese države, što može dovesti do sukoba.

Od upozorenja do novih sankcija

Milorad Dodik tvrdi da Republika Srpska ne planira nikakvu secesiju niti ugrožava stabilnost te da ovaj izvještaj pokazuje „da Amerika priželjkuje neko novo žarište“, na kojem bi se sticali poeni uoči američkih izbora.

„Uspjeli su da u jednoj rečenici napišu toliko laži i saspu sav svoj otrov kako bi stvorili prostor za dalje intervencije i blokiranje i Republike Srpske i Federacije. Amerika je još jednom potvrdila svoju čvrstu odlučnost da rasturi evropski put BiH kako bi zadržala lažljivog Šmita i gospodarila ovim prostorom“, rekao je Dodik.

Izvještaj dolazi samo nekoliko prije dana prije najavljenog otvaranja pregovora Bosne i Hercegovine i Evropske unije, a pored njega su stigle i nove sankcije ljudima oko Milorada Dodika. Radi se o licima koja imaju savjetničke funkcije ali i visokopozicioniranom članu SNSD-a i predsjednici Vijeća naroda RS Srebrenki Golić, nekadašnjoj članici entitetske vlade. Njih je na američku crnu listu stavila Kancelarija za kontrolu imovine Ministarstva finansija SAD-a, zbog doprinosa u organizaciji i provođenju ceremonije obilježavanja Dana Republike Srpske, čiji je datum 9. januar Ustavni sud BiH proglasio neustavnim prije nekoliko godina.

Pored toga, zvaničnici RS su i ove godine obilježili 9. januar, a oni koji su stavljeni pod sankcije zbog učešća u organizaciji, poručuju da je odluka suluda.

„To je samo nastavak progona demokratski izabranih zvaničnika RS, među kojima sam i ja. Ja sam kao predsjedavajuća Vijeća naroda učestvovala u organizaciji, što sam radila i prethodnih godina kao potpredsjednik vlade RS i što ću činiti i ubuduće“, kaže Srebrenka Golić.

Blokada imovine koje nema

Mjere ministarstva finansija znače da je sva imovina i pravo na imovinu sankcionisanih lica, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD, blokirana, te da mora biti prijavljena kancelariji za kontrolu imovine. Pored toga, sva imovina u direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom vlasništvu u iznosu od 50 odsto, takođe je blokirana.

Oglasili su se i iz američke Ambasade u BiH saopštivši da će nastaviti koristiti sankcije kada je sigurnost i stabilnost BiH ugrožena, kada pojedinci djeluju protiv Dejtonskog sporazuma ili kada potkopavaju demokratske institucije Bosne i Hercegovine. Za predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, sankcije su pritisak na nevine ljude.

„Ovdje se radi o utjerivanju političke volje. Niko nikoga nije natjerao da dođe na obilježavanje“, kaže Stevandić, pozivajući američku administraciju da sankcioniše i ostale aktere koji su učestvovali u proslavi ranijih godina.

„Mislim da bi trebali da sankcionišu i bivšeg američkog ambasadora koji je dolazio na obilježavanje, Zlatku Lagumdžiji koji je sada ambasador jer je i on dolazio, biskupu Komaricu i skoro sve muftije koji su dolazili“, kaže Stevandić, koji je takođe na crnoj listi američkog Ministarstva finansija zbog učešća u usvajanju zakona u Narodnoj skupštini kojim se odbacuje svaka odluka Ustavnog suda BiH.

Sankcije za rejting

Sa druge strane, poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, kaže da su ljudi koji su dobili sankcije potpuno marginalne ličnosti u političkom smislu, a da su bliski Miloradu Dodiku. To je posebno, kako kaže, irelevantno,  jer niko od njih nema nikakvu imovinu u Americi. Ono što jeste problem, dodaje Vukanović, su posljedice koncepta uvođenja sankcija po Republiku Srpsku.

„To nisu ljudi koji su važni za ovaj sistem, to su ljudi koji su bliski Miloradu Dodiku i očito se njemu šalje poruka. I bojim se da je posljedica za RS što će ovo odbiti strane investicije, da bilo šta ulažu“, kaže Vukanović, ističući da ove sankcije samo podižu rejting vladajućoj koaliciji. 

A investicije bi mogla odbiti nova najava koja stiže iz Vašingtona a tiče se bankarskog sektora. Par dana prije uvođenja posljednjih sankcija, vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara En Moris, rekla je da je „razumno očekivati“ još sankcija za sve one koji podrivaju mir, stabilnost i teritorijalni integritet BiH. U tom svjetlu je stiglo upozorenje bankarskom sektoru u Republici Srpskoj, da se „pažljivo prate aktivnosti finansijskih institucija širom svijeta“.

„Ako sankcionisana osoba nema imovinu ili račune u SAD-u, za međunarodne i lokalne banke bilo bi rizično ako bi dozvolili ovim stranama da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti finansijskom sektoru ovdje, da se sankcije povezane sa Bosnom i Hercegovinom ne odnose samo na sankcionisane osobe ili subjekte, nego nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili subjekte“, rekla je Moris u izjavi koju su prenijeli bh. mediji, upozorivši da se bankarske institucije ili banke koje posluju sa licima na crnoj listi, izlažu riziku sankcija.

Obaveza banaka

Za sada nema nikakvog odgovora iz nadležnih finansijskih agencija u BiH ili banaka u kojima sankcionisana lica imaju račune, iako se traže modeli da se ovaj problem prevaziđe. Ekonomista Zoran Pavlović, kaže da se može raditi o potencijalnoj opasnoj situaciji po bankarski sistem, iako to najbolje znaju oni koji su potpisivali sporazume sa međunarodnim finansijskim institucijama, pa i sa Federalnim rezervama SAD-a (FED).

„Definicija odnosa onih koji su na crnoj listi je da ne mogu nikakvim legalnim putem preko finansijskih institucija recimo primati platu. Sada je situacija takva da su oni, koji su pod američkim sankcijama, doživjeli kao nešto nebitno jer nemaju imovinu u Americi, te nastavili isto da se ponašaju“, kaže Pavlović, navodeći da su to Amerikanci najvjerovatnije vidjeli kao neku vrstu provokacije.

„Moj utisak je da je uvreda, koja je napravljena različitim oblicima ponašanja Dodika i njegovih bliskih saradnika, nešto što baš nije ugodno američkoj administraciji, zbog čega sada počinju da vrše pritisak i na bankarski sektor", kaže Pavlović, ističući da nikakve finansijske transakcije ne mogu biti moguće sa licima koja su pod sankcijama.

„E sada, pošto su ti koji su na toj listi nastavili da rade kao da toga nema, ispostavilo se da su banke previdjele ono što su potpisale, a malo ko od njih je ušao u detalje koji se odnose na sankcionisane osobe. Ako banka to ne poštuje, onda će dobiti sankcije“, zaključuje Pavlović. 

Pošta ili „na ruke"

Međutim, rukovodstvo Republike Srpske ne smatra da se radi o velikom problemu i da prijetnje neće uticati na bankarski sektor. Ukoliko do toga i dođe, pronašli su rješenje.

„Naravno da su poludjeli, ići će oni do kraja. Šta ima veze, ja ću primati platu predsjednika preko pošte, neće valjda zatvoriti poštu. A mogu i na blagajni uzeti svoju platu“, rekao je Milorad Dodik, komentarišući potencijalne sankcije prema bankama.

„Niko nije lud da neka banka izgubi prava. Zamisli dokle to ide da oni putem SWIFT-a i međunarodnih transfera to kontrolišu. Oni su spremni da ukinu sve. To je brutalna upotreba sile, ali i ta politika propada, ne ide im od ruke”, zaključio je Dodik.

A na listi američkih sankcija poprilična je gužva, s obzirom da je kompletan politički vrh Republike Srpske pod sankcijama, uključujući i neke zvaničnike iz ovog entiteta u državnim institucijama. Pod sankcijama su osim Dodika, predsjednik Vlade RS Radovan Višković, Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministri pravosuđa i zdravlja Miloš Bukejlović i Alen Šeranić, kao i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Oni su na crnoj listi zbog, kako je ranije navedeno, odgovornosti za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se ugrožava sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.