Argentina: Potraga za nestalima duža od 40 godina
2. august 2020
Anahí Marocchi nikad neće zaboraviti 18. septembar/rujan 1976. godine. Ona i njezina majka tog dana su bile u Tandilu, gradu 350 kilometara jugozapadno od Buenos Airesa, kada je saznala da je nestao njezin voljeni mlađi brat Omar. Marocchi se još uvijek sjeća kako su se ona i njezina majka srušile u kupaonici. Od tada se 19-godišnjem Omaru Marocchiju i njegovoj djevojci Susani Valor, koja je bila u trećem mjesecu trudnoće, gubi svaki trag.
44 godine kasnije, Anahí Marocchi se i dalje nada jednom djeliću pravde. "Ne radi se samo o Omaru, o samo jednoj osobi. Ja se zalažem za sve žrtve argentinske vojne diktature i za sve koji se bore za pravdu", objašnjava ona.
Zločinac godinama živi u Njemačkoj
Čovjek za kojeg se vjeruje da ima neke veze s ubojstvom Omara Marocchija sada je otkriven u Berlinu, gdje već sedam godina neometano živi. Riječ je o Luisu Estebanu Kyburgu, zamjeniku zapovjednika elitne mornaričke jedinice za kojeg se pokazalo da je umiješan u međunarodne zločine: protivnici režima poput Marocchija odvođeni su u tajni pritvorski centar u Mar del Plata i seksualno zlostavljani, mučeni i ubijani.
Za 72-godišnjim Kyburgom već godinama se traga i za njim je izdata međunarodna potjernica. Optužen je za umiješanost u otmicu i ubojstva 152 osobe. Dok su druga vojna lica u Argentini već osuđena za te zločine, Kyburg je slobodan i nalazi se u njemačkoj prijestolnici.
Godine 2013. pobjegao je u Berlin kada je trebao svjedočiti u jednom suđenju u Argentini. Ta južnoamerička država već je tražila njegovo izručenje u 2015. godini, ali Kyburga štiti njemačka putovnica. Slučaj je sada preuzeo Berlinski javni tužitelj, koji surađuje s javnim odvjetnicima u Mar del Plata i Buenos Airesu.
"Kyburgovo državljanstvo ne smije ga štititi od provođenja zakona. Slučaj Omara Marocchija samo je jedan od brojnih tisuća slučajeva mučenja, ubijanja, zlostavljanja i otmica u Argentini", izjavio je odvjetnik Wolfgang Kaleck, osnivač i generalni direktor Europskog centra za ustav i ljudska prava (ECCHR) u Berlinu, "Njemačka mora ispuniti svoje odgovornosti i izvesti ga pred lice pravde", dodaje on.
Režim ubojstava oporbe počeo 1976. godine
Za vrijeme argentinske vojne diktature i režima na čelu s generalom Jorgeom Videlom "nestalo" je oko 30.000 pripadnika oporbe. Snage sigurnosti otimali su "Desaparecidose", odvodili ih u tajne centre za mučenje i ubijali ih.
Često su ih iz aviona bacali u Atlantik u tzv. „letovima smrti" ili "vuelos de la muerte" – pod dejstvima sedativa ili već mrtve. Među žrtvama je bilo i oko 100 Nijemaca i potomaka Nijemaca, od kojih je najpoznatija Elisabeth Käsemann, kći poznatog teologa iz Tübingena.
Anahí Marocchi se nedugo nakon nestanka brata pridružila organizacijama za ljudska prava i već desetljećima surađuje sa organizacijom „Madres de Plaza de Mayo", koja okuplja majke koje su izgubile svoju djecu za vrijeme diktature. "Sve ovo nije kratka borba. Tražim odgovorne desetljećima", kaže Marocchi.
Kyburg je bio važna karika u savršeno organiziranoj mreži: "Uvijek smo bili uvjereni da mora postojati ogromna organizacija ljudi iza ovakvog sistematskog plana. Odgovorni nisu pronađeni."
Anahí Marocchi apelira na njemačko sudstvo
Marocchi je posljednjih tjedana dobila dosta podrške. WhatsApp poruke, SMS-ovi i E-mailovi: mnogi školski prijatelji njezinog brata molili su je da ustraje i nastavi sa borbom "To mi je izuzetno pomoglo", kaže ona. Slučaj Kyburg odavno je tema argentinskih medija.
"On vjerojatno zna puno toga o mom bratu", objašnjava Anahí Marocchi. Naravno, optuženi uvijek odbijaju otkriti informacije i inzistiraju na tome da su nevini, ali se Anahí i dalje nada da će saznati više: "Tražim odgovore. Želim znati kako je umro moj brat."
Kyburg se i dalje nada da će se izvući bez posljedica. Jer berlinski javni tužitelj mora dokazati da je on kriv za ubojstvo Omara Marucchija. To zahtijeva izjave svjedoka, stručnjaka i vještaka iz Argentine. Slučaj Kyburg može se vući godinama.
Anahí Marocchi neće odustati. U Argentini su bila potrebna desetljeća da se odgovorni vojni časnici dovedu pred lice pravde.
"Njemačka ne smije biti utočište čovjeku koji je počinio zločine protiv čovječnosti", kaže ona i dodaje: "Kyburg se mora suočiti s pravednom kaznom. To će biti signal za budućnost, jer će se u suprotnom takvi zločini ponoviti".