"Azov" - sporni puk iz Mariupolja

Kratak video prikazuje ekran u ukrajinskom vojnom vozilu. Pretpostavlja se da se vozi kroz seosku oblast. Spoljna kamera prikazuje oklopno vozilo sa bijelim slovom „Z" - simbolom ruskih trupa u Ukrajini.

- pročitajte još:Srbi i Hrvati u Ukrajini: Psi rata ili nešto drugo

Čuju se tupi pucnji, koje ispaljuje navodno rusko vozilo. Video je u ponedjeljak na svom kanalu na Telegramu objavio ukrajinski puk „Azov", a koji bi trebalo da prikazuje lučki grad Mariupolj na Azovskom moru. Borci „Azova” su u roku od jednog dana uništili ukupno tri ruska oklopna vojna vozila i četiri oklopna transportera, kao i „mnogo pješadije”, navodi se u saopštenju puka. „Azov” je u utorak objavio i fotografiju mrtvog čoveka u uniformi i javio da je riječ o ruskom generalu. No, sve ove navode je teško provjeriti.

Uz glavni grad Kijev i drugi po veličini grad Harkov, Mariupolj je jedno od mjesta u Ukrajini gdje Rusija posebno brutalno vodi rat protiv Ukrajine. Grad, sa oko 500.000 stanovnika, od početka marta je pod opsadom i žestokim bombardovanjem. Nema ni struje ni vode, a zalihe hrane su oskudne.

Ukrajinski nacionalisti koji govore ruski

Sjedište puka „Azov” je u Mariupolju. On je u sastavu Nacionalne garde i stoga podređen Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ima reputaciju jedne od najpoznatijih, posebno dobro obučenih, ali i jedne od najkontroverznijih jedinica. Zato što su „Azov” osnovali ultranacionalisti, a njegovo postojanje Rusija, između ostalog, navodi kao izgovor za svoj rat protiv Ukrajine.

Osvrt: „Azov" je formiran u maju 2014. godine kao dobrovoljački bataljon u gradu Berdjansku, takođe na Azovskom moru. Neki borci su ranije igrali ulogu u protestima opozicije u Kijevu kao dio takozvanog „Desnog sektora", neznatne, ali aktivne grupe ukrajinskih desničarskih ekstremista. Jezgro potiče iz istočne Ukrajine, govori ruski i prvobitno se zalagalo za jedinstvo istočnoslovenskih naroda: Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca.

Neki su došli sa fudbalske huliganske scene, drugi su bili aktivni u marginalnim nacionalističkim krugovima. „To su grupe koje se u Njemačkoj opisuju kao slobodna drugarstva", rekao je Andreas Umland, stručnjak iz Stokholmskog centra za istočnoevropske studije, u intervjuu za DW.

„Azov” je od početka bio kontroverzan i zbog svog grba (vučji anđeo), koji liči na izduženi kukasti krst, a za koji pak ne želi da se shvati kao simbol nacističke Njemačke, već kao stilizovana slova N i I, što bi zapravo trebalo da označava „nacionalne ideje". „Vučji anđeo ima radikalnu desničarsku konotaciju, to je paganski simbol koji su koristili i SS-ovci", kaže Umland. „U Ukrajini, međutim, stanovništvo to ne vidi kao fašistički simbol."

Podjela na vojni i politički dio

Osnivač i vođa „Azova" bio je Andrij Bilecki, 42-godišnji apsolvent istorije Nacionalnog univerziteta u Harkovu, u istočnoj Ukrajini. Godinama je bio aktivan na desno-ekstremističkoj sceni. U ljeto 2014. „Azov” je bio umiješan sa malim brojem snaga u ponovnom osvajanju Mariupolja od proruskih separatista. Djelovao je kao puk od jeseni 2014. godine, a prema pisanju medija imao je oko 1.000 boraca prije izbijanja rata i sopstvenu artiljeriju i tenkove. Tada je kijevska vlada odlučila da ultranacionaliste integriše u državne strukture.

2015. i 2016. se pojavio jedan pokret, političko krilo Azova. Bilecki podnosi ostavku na mjesto komandanta i zajedno sa bivšim borcima osniva političku partiju „Nacionalni korpus", koja, međutim, nije mogla da zabilježi nikakav izborni uspeh. No, Bilecki je ipak ušao u parlament putem direktnog mandata, ali ga od izbora 2019. godine nema u parlamentu. A od ruske invazije, kako je sam izjavio, bori se na frontu kod Kijeva.

Obuka za strane desničarske ekstremiste?

Umland kaže da je mit o „Azovu" nastao i zbog ruske propagande. Bilo je optužbi za pljačku i nedolično ponašanje tokom rata protiv mnogih dobrovoljaca 2014. godine, uključujući i borce „Azova”.

O puku su nebrojeno puta pisali zapadni novinari. Pri tom je uvijek pokušavao da se distancira od optužbi za rasizam i radikalni nacionalizam. Sa umjerenim uspjehom. U američkom Kongresu 2019. godine postojala je inicijativa da se puk klasifikuje kao „teroristička organizacija". Međutim, to se nije dogodilo. U televizijskom intervjuu, Bilecki je demantovao izvještaje da je puk obučavao hiljade muškaraca iz inostranstva, uključujući i one sa Zapada. Govorio je o nekoliko stotina, od kojih su se neki obučavali za "ratne medicinare". Činjenica je da „Azov” godinama održava kontakte sa desničarskom ekstremističkom scenom u inostranstvu. Imao je kontakata i u Njemačkoj, navodi se u odgovoru savezne vlade na upit Poslaničkog kluba Ljevice.

Andreas Umland navodi važnu razliku između „Azova" i desničarskih ekstremističkih struktura na Zapadu: „Mi obično smatramo desničarski ekstremizam nečim opasnim što može dovesti do rata". U Ukrajini je bilo obrnuto.

Prema Umlandu, rat je doveo do uspona i transformacije marginalnog drugarstva u politički pokret. Međutim, njihov uticaj u društvu je precijenjen. Trenutno je samo ruska propaganda zainteresovana za „Azov”. Za većinu Ukrajinaca, ovo su borci koji brane svoju zemlju od nadmoćnog napadača.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu