'Balkanske vojvode' simuliraju reforme

Budućnost Balkana je u EU, zaključak je još jedne konferencije u Solunu 2003. EU već godinama ulaže milijarde eura, prvenstveno u BiH i na Kosovu. Proces proširenja EU i integracija balkanskih država bi istovremeno trebalo da bude mehanizam demokratizacije tih država, piše Neue Zürcher Zeitung i nastavlja:

"Ipak, ovaj "pedagoški dijalog" vodi se isključivo sa političkim elitama. Civilno društvo jedva da je uključeno u to. Ova, metoda djelovanja EU nije spriječila to da vlade na Balkanu postaju sve autoritarnije, s političarima koji sve više postaju "svemoćni", kao što je to slučaj kod Aleksandra Vučića u Srbiji, Nikole Gruevskog u Makedoniji ili Mila Đukanovića u Crnoj Gori. Mediji su im potčinjeni, a sudski organi nemoćni da djeluju protiv uticajne izvršne vlasti. U ovim zemljama se slobodno može govoriti o "demokratiji na daljinsko upravljanje".

EU se sve manje bori protiv toga. S obzirom na krizu u Ukrajini, krizu eura i izbjegličku krizu, Brisel je skrenuo ka realnoj politici. Umjesto da povuče jasne granice "balkanskim vojvodama" zbog njihovog autoritarnog stila vladanja i zaobilaženja zakona, za EU je bitna njihova lojalnost. Aleksandar Vučić i Hašim Tači su garanti "hladnog mira" između Beograda i Prištine koji je nametnula EU. Milo Đukanović je uz protivljenje proruske opozicije progurao zahtjev Crne Gore za članstvo u NATO-savezu. Nikola Gruevski je postao portir na vratima Evrope, koji je zatvorio Balkansku rutu za izbjeglice.

Umjesto politilke proširenja, EU sada vodi iskalkuliranu realnu politiku. Političkim liderima na Balkanu jedva da smeta to što je došlo do zastoja u procesu evropskih integracija. Naprotiv. Oni najkomfornije mogu da žive u predvorju EU, gdje simuliraju provođenje reformi", zaključuje Neue Zürcher Zeitung.

Vučić je ipak nezadovoljan ishodom izbora

Süddeutsche Zeitung piše da je srbijanski premijer Aleksandar Vučić, bez obzira na izbornu pobjedu nezadovoljan. Osim opozicije, sada i on traži ponovno prebrojavanje glasova.

"Dva su povoda za nezadovoljstvo. S jedne strane i posmatrači zaključuju da nisu svuda u Srbiji bili ispunjeni kriteriji slobodnih i fer izbora. OSCE izvještava da su pojedinci glasali dva puta i da se ponegdje nije vodilo računa o registraciji glasača. Čak je i gradonačelnik Beograda Siniša Mali ubacio glasački listić u kutiju koja nije bila zapečaćena. Ipak, izbori su bili "uglavnom u skladu sa izbornim zakonima". Drugi razlog za nezadovoljstvo je manje tehnički, više politički. Vučić i SNS su osvojili 48 odsto glasova, ali je koalicioni SPS osvojio samo deset odsto. U poređenju sa prošlim sazivom parlamenta, male stranke su ojačale i sada ih je sedam u parlamentu. Ranije ih je bilo šest. Za Vučića to znači da će situacija u parlamentu biti manje pregledna, a u parlament su sada ušli i radikali. Za razliku od onoga što se očekivalo, premijer nije dobio podršku natpolovične većine. Vučić se još uvijek nije izjasnio s kim će ući u koaliciju", piše Süddeutsche Zeitung.

Austrijski koncern uništava stanište mladice u BiH

Austrijski list Der Standard piše o neobičnoj akciji kajakaša Slovenije. Oni su organizovali kajakaške ture na nizu rijeka - od Slovenije do Albanije. Povod je što je na tom potezu planirana izgradnja čak 2700 hidrocentrala, koje će uništiti prirodu i staništa za brojne biljne i životinjske vrste. Jedan od organizatora kampanje ističe kako je cilj da se "priroda zaštiti od interesa firmi, banaka i onih koji bi samo da ostvare profit", piše Der Standard i nastavlja:

"Skoro da nema pritoke Save na kojoj nije planiran niz hidrocentrala. Biće uništena i zaštićena staništa u kojima obitava ugrožena riječna riba mladica. Primjer za to je gradnja hidrocentrale Medna na rijeci Sani. Sana je jedna od posljednjih rijeka u Evropi koja ima skoro netaknutu populaciju mladice. U studiji Instituta za građevinarstvo iz Banjaluke se navodi: planirana gradnja u klancu Sane prouzrokovaće teško ekološko oštećenje ovog kraja. Na projektu se ipak radi još od 2014. godine. Nove brane na Sani su u planu.

Iza toga stoji austrijsko-njemačka firma KELAG. Ovo je tim prije protivurječno jer je sama EU sufinansirala Austriju koja je od 1999. godine uložila 45 miliona eura u revitalizaciju korita svojih rijeka, u pokušaju da se riba mladica vrati na ta staništa", piše Der Standard.