Bartolomej I - sporni poglavar pravoslavnih kršćana

Prije 23 godine je Dimitrios Arhondonis, što mu je svjetovno ime, postao vaseljenski patrijarh. Ovaj sada 74-godišnjak vlada u Istanbulu. Puno toga što će on ispričati domaćinima u Berlinu, neće se dopasti vladarima na Bosforu.

Jer je istorija hrišćana u Turskoj priča o diskriminaciji. Bartolomej I je to osjetio i na svojoj koži. Vaseljenski patrijarh Batrolomej I rođen je 1940. na Imbrosu u selu Teodori-Čanakkale. Najprije je studirao teologiju na svešteničkom seminaru Kalki u Turskoj a potom na Papskom univerzitetu Gregoriana u Rimu i Minhenu. 1972. postao je šef Ureda patrijaršije u Istanbulu, a 1990. mitropolit Halkedona. 22. oktobra 1991. ga je 15 mitropolita Svetog sinoda izabralo za vaseljenskog patrijatrha odnosno ekumenskog carigradskog patrijarha. Bila mu je svega 51 godina. Bartolomej I je 270. nasljednik apostola Andrije i istovremeno počasni poglavar 300 milliona pravoslavaca. On važi kao čovjek koji drugima pruža ruku i u čiju se riječ možete pouzdati.

U jesen 2006. on je papu Benedikta XVI pozvao u Istanbul. Prije godinu dana on je bio prvi grčko-pravoslavni patrijarh, koji je od raskola crkve na Zapadnu i Istočnu 1054. učestvovao na ceremoniji inauguracije (ustoličenja) jednog rimsko-katoličkog pape, naima pape Franje. Bartolomeju je pošlo za rukom da popravi narušeni odnos sa Ruskom pravoslavnom crkvom. On ima i bitnog udjela u stvaranju vaseljenskog sabora (sabor svih pravoslavnih pomjesnih crkava), do kojeg treba doći 2016. u Istanbulu, prvog ovakvog skupa od kako je Bartolomej zadužen za ekumenu i dijalog sa religijama. Ovo bi bio i prvi sabor od posljednjeg takvog održanog 787. godine u Nikeji.

Država onemogućava školovanje sveštenika

U Turskoj je položaj hrišćana težak. Njihov ukupan broj iznosi oko 100.000. Od toga je 60.000 Armenaca, 20.000 Asiraca i nekoliko hiljada Grka. Stoga je Bartolomeju posebno na srcu otvaranje Teološkog fakulteta u Halki (na turskom je to Heybeli Ada), koji je 1971. zatvoren po odluci tadašnje turske vlade.

Od tog fakulteta zavisi školovanje sveštenika a time i održanje patrijaršije. Po crkvenom pravu patrijarh mora biti sveštenik a istovremeno po turskom pravu građanin Turske. Turska onim teolozima, koji studiraju u inostranstvu, uskraćuje državljanstvo. Peticije patrijarha na adresu vlade u Ankari nisu bile od pomoći. "Ekumenska patrijaršija je možda jedina crkva na svijetu, koja nema mogućnost da školuje sveštenstvo", kaže Bartolomej. A EU u svakom izvještaju o napretku traži od Turske, kao kandidata za učlanjenje, gotovo moleći, da dopusti otvaranje seminara za sveštenike. Turska vlada istovremeno odbija da pravno prizna Carigradsku patrijaršiju. Vrhovni sud Turske je patrijarhu zabranio da koristi svoju titulu "ekumenski" ili vaseljenski. Obrazloženje: Patrijaršija podliježe turskom zakonu. Univerzalna titula nije podesna.

Turska konfiskovala imovinu crkve

Patrijarh se iz dana u dan bori za povrat konfiskovane crkvene imovine. 1936. su sve nemuslimanske fondacije, koje su važile kao pravni nosioci bogomolja, morali dostaviti spsikove svoje imovine. Njen veliki dio - više od hiljadu episkopija, bolnica, škola, stambenih zgrada i grobalja je turska država zaplijenila i dijelom preprodala. Izmjenom zakona sada turska država želi da konfiskovanu crkvenu imovinu vrati pravim vlasnicima ili da im plati odštetu. Ali sve to neće biti jednostavno jer će sve to otvoriti neprijatna pitanja o ophođenju Turske prema hrišćanskoj manjini.

Ekumenski patrijarh Bartolomej I izjasnio se i u pogledu svjetske politike. U svojoj uskršnjoj poruci osudio je mržnju, netoleranciju, nasilje i nepravdu u svijetu. Ove godine je 2,43 miliona katoličkih, evangelističkih, pravoslavnih i drugih hrišćana proslavilo Uskrs istog dana. Bartolomej se oglasio i povodom krize u Ukrajini. "U jednoj demokratskoj naciji 21. stoljeća nema prostora za brutalno nasilje i prolivanje krvi". Bartolomej je dobio priznanje i za svoje učešće u zaštiti okoliša. 25 univerziteta u EU, Rusiji i SAD dodijelilo mu je titulu počasnog doktora.