Odgovori na srpske provokacije

U tekstu objavljenom u Berliner Zeitungu (BZ), uoči obilježavanja 10. godišnjice Berlinskog procesa, što će biti proslavljeno na samitu 14. oktobra u Berlinu, Alexander Rhotert pokušava naći odgovore na pitanje: Kako postići uspješnu deeskalaciju na Zapadnom Balkanu? 

No, kako se navodi  u njegovom tekstu, postoje brojni događaji koji bi mogli uticati na dalji tok ove inicijative. Rhotert potom nabraja šta je sve uticalo na značajno pogoršanje bezbjednosne situacije.

Kada je u pitanju situacija na Kosovu, ističe autor teksta, na pogoršanje stanja je uticao napad srpskih paravojnih snaga u Banjskoj, u kome su poginula tri napadača i jedan kosovski policajac.

Mobilizacija u Srbiji, pokrenuta od strane predsjednika Aleksandra Vučića, uključivala je, prema riječima glasnogovornika Vijeća za nacionalnu sigurnost, "neviđeno" raspoređivanje artiljerije i tenkova, što je "destabiliziralo situaciju". Nakon telefonske intervencije američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, Beograd je povukao svoje trupe, piše dalje u BZ-u.

Alexander Rhotert potom podsjeća i na napetu situaciju u Bosni i Hercegovini i iznenadnu posjetu direktora Centralne obavještajne agencije (CIA) Williama Burnsa Sarajevu, koji je, prema izjavi jednog američkog diplomate za Radio Slobodna Evropa, s vladinim zvaničnicima razgovarao o "zabrinjavajućoj secesionističkoj retorici i aktivnostima" Milorada Dodika.

Međutim, strateška konferencija održana u Beogradu u junu - pod vodstvom Vučića i Dodika pod sloganom „Svesrpski sabor: Srbija i Republika Srpska - jedan narod, jedan sabor" - doslovno je "alarmirala" Washington, jer je cilj sabora bio provođenje strateškog cilja „Srpskog sveta“, odnosno stvaranje „političkog i državnog prostora“ na kome bi živjeli svi Srbi, kako je to definisao potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, pojašnjava Rhotert.

„Iznenadna posjeta direktora CIA-e bila je uspješna, jer je nakon sastanka s Dodikovom saradnicom, srpskom predstavnicom u Predsjedništvu BiH, Željkom Cvijanović, Dodik na platformi X napisao da ´nikada´ nije imao namjeru otcijepiti Republiku Srpsku. Tako je Burnsova posjeta imala jači uticaj nego desetine pokušaja EU-a", piše BZ.

U tekstu se podsjeća i na upozorenje na separatističke težnje Srbije koje podržava Rusija a koje je iznio komandant NATO-a za Evropu, američki general Christopher Cavoli, kao i na obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske, 9. januara.

A onda su Dodik i Vučić u maju, podjeća dalje Rothert, pokušali spriječiti njemačko-ruandsku rezoluciju Ujedinjenih nacija, na osnovu koje je 11. juli proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. 

Njemački novinar osvrće se potom i na memorandum, koji je inicirao kancelar Olaf Scholz, o isporuci srbijanskog litijuma Evropskoj uniji, što je izazvalo masovne demonstracije civilnog društva u Srbiji, koje je Moskva pripisala CIA-i i okarakterisala kao pokušaj puča protiv Vučića.

„Aktivista za ljudska prava Boban Bogdanović kritikovao je Scholza, optužujući ga za ´zloupotrebu moći´, rekavši: ´Napravio je ogromnu grešku s dogovorom o litijumu, podržavajući Vučića, baš kao što je EU to uradila s Putinom.´ Ovaj dogovor je takođe potkopao napore ministarke vanjskih poslova Annalene Baerbock da od Srbije zahtijeva ´vladavinu prava i standarde EU-a´", piše u tekstu objavljenom u Berliner Zeitungu.

Na kraju teksta Rothert podsjeća da se EU i Njemačka vlada, kao domaćin jubilarnog - desetog samita Berlinskog procesa  sada suočavaju s izazovom kako da krize na Zapadnom Balkanu stave pod kontrolu.

„U tu svrhu mogla bi pomoći sveobuhvatna demokratizacija, uključujući vladavinu prava i slobodu medija. Nesporno je da značajne nedostatke u sva tri aspekta postoje ne samo u Beogradu. Jedan korak ka izgradnji regionalnog povjerenja bilo bi priznavanje Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Budući da u njoj ni srpski narod niti Srbija nisu spomenuti, a pitanje krivice je individualizovano, Beograd bi mogao priznati ovu UN rezoluciju bez gubitka dostojanstva", ističe ovaj politolog.

Kao jednu od mjera za izgradnju povjerenja i jačanje dobrosusjedskih odnosa, Rothert navodi i razoružavanje, jer Srbija, kako podsjeća, posjeduje više vojne opreme nego sve bivše jugoslavenske republike zajedno, što bi moglo dovesti do regionalne trke u naoružavanju.

„Povjerenje bi se takođe moglo izgraditi i kada bi Beograd odustao od projekta ´Srpskog sveta´, koji plaši susjedne zemlje, a koji mnogi vide kao nastavak plana Slobodana Miloševića o ´Velikoj Srbiji´", zaključuje Alexander Rhotert u tekstu objavljenom u njemačkom listu Berliner Zeitung.

Alexander Rhotert je diplomirani politolog u čijem fokusu su od 1991. godine dešavanja u  bivšoj Jugoslaviji i vanjska politika SAD-a. Dvadeset godina je radio za UN, NATO, OSCE, OHR i EU, uglavnom u vezi sa implementacijom mira na Zapadnom Balkanu.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu