Bez mira na Balkanu nema mira ni u Evropi

”Više angažovanja EU na Zapadnom Balkanu”, jednoglasna je poruka koju su ministri spoljnih poslova EU poslali iz Brisela za Sarajevo, Skoplje, Beograd, Podgoricu, Prištinu i Tiranu. Evropski ministri su tokom debate u okviru Savjeta EU ocijenili da je Unija izgubila fokus koji je imala na region Balkana i da je to rezultiralo podizanjem tenzija i nestabilnošću u regionu. Ono što sada Zapadni Balkan može da očekuje, prema riječima šefice diplomatije EU Federike Mogerini, jeste predanost, odlučnost i jedinstvo svih članica Unije u cilju postizanja konačnog mira i daljih evrointegracija regiona. ”Vrata su otvorena. Želimo da uđete. Znate koji je put, on vodi ka transformaciji društva i stvaranju nove ekonomske i društvene prespektive svih zemalja u regionu”, poručila je Mogerini po završetku debate o Zapadnom Balkanu u Savjetu EU.

U Savjetu ocjenjuju da je EU i dalje ”najbolja i najatraktivija ponuda” za Zapadni Balkan, a da su posao na njenom ostvarenju i dobrobiti koje iz toga proizilaze zajednički. ”Proces proširenja treba da postane manje tehnički, a više politički. Mi treba da prestanemo da se pravimo da nudimo evropsku perspektivu, a da zemlje regiona treba da prestanu da se prave da se ozbiljno anagažuju u reformama. Moramo da postanemo ozbiljni jedni prema drugima”, kaže slovački šef diplomatije Miroslav Lajčak. Na sastanku Savjeta ministra u Briselu razgovarano je kako o ukupnim odnosima EU sa Zapadnim Balkanom tako i o pojedinačnim situacijama država u regionu. Najviše pažnje ministri su posvetili BiH i Makedoniji.

Kada i kako do konačnog mira na Zapdnom Balkanu?

Iako šefica EU diplomatije ocjenjuje da su gotovo sve zemlje regiona u godini za nama dobro napredovale na evropskom putu, od BiH se ponovo traži da sprovede preko potrebnu izmjenu izbornog zakona. Sa druge strene, politička kriza koja se preliva na krizu društva u Makedoniji trenutno je možda i najozbiljni problem u regionu. EU poziva na smirivanje situacije i rješavanje problema demokratskim putem kroz sistem postojećih institucija u zemlji.

”Zabrinuti smo zbog situacije, ali rješenje mora da se nađe u samoj Makedoniji, uz poštovanje parlamentarne većine i bez verbalne agresije. Zalažemo se da se Makedonija dalje otvori ka EU i NATO, ali važno je da EU pokaže jedinstvo u zahtjevu da Makedonija poštuje demokratske principe, parlamentarnu većinu i da mirno rješava konflikte”, izjavio je u Briselu šef diplomatije Holandije Bert Koenders. Ozbiljnost situacije pogoršava činjenica da je predsjednik Makedonije, Đorđe Ivanov već odbacio preporuke Brisela i direktan poziv šefice EU diplomatije Federike Mogerini da preispita svoju odluku da ne dodjeli mandat za sastav nove vlade lideru SDSM Zoranu Zaevu, da takvu odluku povuče u interesu svih građana i da u skladu sa ustavom povjeri mandat kandidatu partije koja ima većinu u parlamentu. Poslije ovakovog odgovora iz Skoplja, postavlja se pitanje šta EU još može da učini u cilju spuštanja tenzija u Makedoniji i da li su izvještaji, rezolucije i poruke iz Brisela u kojima se naglašava posvećenost EU Zapadnom Balkanu i njegovoj evropskoj perspektivi i dalje dovoljan podsticaj za napredak i transformaciju regiona. Nedavni konflikiti između Beograda i Prištine, konstantno goruća podijeljenost u Bosni i Hercegovini, razmirice Srbije i Hrvatske podsjetnik su da Zapadni Balkan s pravom nosi epitet ”bure baruta”, koje i pored višegodišenjeg mukotrpnog procesa pomirenja, reformi i stabilizacije, u svakom trenutku prijeti da eksplodira i vrati se, ali i vrati sve u vrijeme razaranja i sukoba.

”Regionalna stabilnost Zapadnog Balkana je strateški interes EU. I to nije pitanje geopolitičkih igara, jer to nije naš način bavljenja politikom, već zato što znamo da stabilnost i mir na Balkanu predstavljaju i mir u Evropi”, poručila je Federika Mogerini tokom svoje prošlonedjeljne posjete regionu. Na svojoj mini-balkanskoj turi Mogerini je imala jedinstvenu poruku za cio region, koju je jednoglasno podržao Savjet ministra u Briselu, a to je odlučnost EU da radi sa svima na Zapadnom Balkanu kako bi se mir na tom području osigurao jednom zauvijek.

Balkan ujedinjen u želji za boljim životom

Iako se visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost trudi da pokaže da Evropa hoće i može da Zapadni Balkan stavi u svoj fokus, jasno je da su evropski prioriteti na drugim stvarima. Rusija, Turska, Bregzit, nova američka politika, terorizam, migracije pa i sama budućnost EU, sve su to veliki spoljni i unutrašnji izazovi kojima se EU bavi i baviće se u dogledno vrijeme. Na EU je da odgovori na pitanje kojim putem dalje do 2025. godine. Evropska komisija je predložila pet mogućih scenarija za ”jedinstvo Unije od 27 članica” i pozvala građane Unije da se izjasne. Zemlje Zapadnog Balkana, među kojima ima onih čije su ambicije da prije 2025. postanu dio EU-familije, nisu pozvane da učestvuju u ovoj debati, a zajednička evropska budućnost je postala dodatno nejasna.

”Budućnost EU nije unija od 27 članica. Iako će nas jedna napustiti na njeno mjesto će doći druge članice”, objašnjava Federika Mogerini. Ona je u okviru nove Evropske bezbjednosne i odbrambene strategije navela da EU i Zapadni Balkan dijele zajedničke izazove koji zahtijevaju zajednička rješenja u oblasti migracija, energetske sigurnosti, borbe protiv terorizma i organizovanog kriminala, kao i rad na vidljivom boljitku u životima svih građane regiona.

U trenucima povišenih tenzija i zamora od reformskih procesa na evropskom putu na kome se često od užine i prepreka jasno ne vidi cilj, upravo bi rast životnog standarda građana Zapadnog Balkana, ekonomski napredak i povratak vjere u budućnost, mogli da daju taj preko potrebni impuls i podsticaj za povratak sa nacionalističke na konstruktivnu politku saradnje u regionu. To je jedini jasan put u zajedničku budućnost za koji već postoji konsenzus svih građana Zapadnog Balkana.