Bez većeg napretka na rusko-ukrajinskim pregovorima

Nakon današnjih (29.3.) direktnih razgovora s ruskim predstavnicima Ukrajina i dalje iskazuje spremnost da pristane na svoj neutralni status, ali pod određenim uvjetima.

Ukrajinski pregovarači su nakon završetka pregovora u Istanbulu ponovo zatražili obustavu borbenog djelovanja u njihovoj zemlji, potpuno povlačenje ruskih postrojbi i omogućavanje povratka izbjeglica. Osim toga, Kijev želi sigurnosna jamstva drugih država. Ukrajinski predstavnici kao moguće kandidate za tu ulogu vide Tursku, Kanadu, Poljsku i Izrael.

Na Krimu trebaju važiti ukrajinski zakoni

Očito je i dalje sporan status poluotoka Krima koji je Rusija anektirala 2014. godine, kao i separatističkih područja Donjeck i Luhansk. Što se tiče Krima, ukrajinski pregovarači su naglasili da ondje priznaju granice iz 1991. – dakle iz godine kada su se građani većinom glasova na referendumu izjasnili za neovisnost Ukrajine. Također su naglasili da na Krimu trebaju ubuduće vrijediti ukrajinski zakoni te su izvijestili da su ruskoj strani predložili određivanje statusa Krima koji bi vrijedio 15 godina. Nakon toga bi se to pitanje moglo ponovno razmatrati.

Ukrajinska strana očekuje da će pregovori biti nastavljeni u roku od iduća dva tjedna. Istovremeno su započeti razgovori s mogućim državama-jamcima za ukrajinsku sigurnost kako bi se pregovori mogli okončati na multilateralnoj razini. Puno prije toga bi se, smatra Kijev, trebao održati direktan sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog kako bi se postigao dogovor „na najvišoj razini".

Rusija obećava smanjenje vojnih aktivnosti

I ruski pregovarači su rekli da je takav susret moguć, ali da prethodno treba biti pripremljen ugovor između Rusije i Ukrajine. Njega bi trebali potvrditi pregovarači obje strane i na kraju potpisati ministri vanjskih poslova obiju zemalja. Tek tada bi, smatraju Rusi, mogao biti održan sastanak dvojice predsjednika.

Zamjenik ruskog ministra obrane Aleksander Formin je najavio mogućnost „radikalnog" smanjenja vojnih aktivnosti u regiji oko Kijeva i oko Černigova. Ruska strana je najavila da će se o današnjim pregovorima očitovati tek po povratku u Moskvu. U svojoj izjavi pred novinarima ruski pregovarači su od Ukrajine zatražili samo poštivanje Ženevskih konvencija s obzirom na ruske zarobljenike, naglasivši da ne smije biti mučenja.

Prvi razgovor nakon skoro tri tjedna

Bili su to prvi direktni pregovori između ukrajinskih i ruskih predstavnika od 10. ožujka/marta. Na tim prošlim pregovorima, održanima također u Turskoj, nisu postignuti konkretni rezultati oko proglašenja primirja. Nakon toga su razgovori održavani putem video-veze. Obje strane su ih opisivale kao „teške".

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je kao minimalni cilj uoči ovih pregovora u Istanbulu naveo poboljšanje humanitarne situacije u okupiranim gradovima, a kao poželjan cilj je naveo stabilno primirje. Ali je pri tome izrazio sumnju da bi se ti ciljevi mogli postići današnjim razgovorima.

ajg/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu