BHRT na izdisaju

Radnici javnog RTV servisa BiH – BHRT organizirali su štrajk upozorenja apelirajući na državne vlasti da konačno posvete pažnju, tačnije spase javni medijski servis od gašenja. Samo dan nakon protesta, Vijeće ministara BiH je usvojilo i u parlamentarnu proceduru uputilo Nacrt zakona o izmjeni zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH. Prema usvojenom zaključku, financiranje BHRT-a, odnosno naplata takse za radio i TV prijemnike, trebala bi biti nastavljena preko računa za fiksnu telefoniju tri vodeća telekom operatera u BiH. Takva praksa trebala bi biti nastavljena do kraja juna ove godine. Vijeće ministara je, osim toga, zadužilo Ministarstvo prometa i komunikacija da hitno pripremi novi zakon kojim bi sistemski bilo riješeno stabilno finansiranje javnih RTV servisa, a što je jedan od uvjeta za pristup BiH Europskoj uniji.

Gašenje BHRT-a – korak ka nestanku BiH

Rješavanje statusa javnih RTV servisa u BiH, kao i mnoge druge stvari u ovoj državi, kako smatra Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a, je prije svega političko pitanje. „Svjedoci smo da ovu situaciju neki koriste kako bi nametnuli ideju o uvođenju stogo nacionalnih kanala. S druge strane imamo vrlo jaku opoziciju tom načinu rješavanja problema, ali dok politika lomi koplja oko izgleda javnog servisa, radnici BHRT-a i druga dva javna RTV servisa su, u stvari, kolateralna šteta“, kaže Karamehmedović za Deutsche Welle. Dodaje kako se nada „da će političari u BiH pokazati dovoljno svijesti i pameti da, što je prije moguće, riješimo ovaj problem, jer, kako je rečeno i na protestu upozorenja, a ja se potpuno slažem s tim – nestanak BHRT-a je korak ka nestanku države BiH“.

Kao i u većini slučajeva, naglašava Karamehmedović, i za rješavanje problema javnih RTV emitera potrebna je politička volja. „Ukoliko bi se pokazao minimum političke volje predstavnika političke vlasti – izvršne i zakonodavne, ovaj se problem može riješiti za ne više od mjesec dana“. Političke volje, bar prema izjavama političkih aktera, čini se, ne manjka.

Borjani Krišto, zastupnici HDZ-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nije bilo jasno zašto novinari baš njoj postavljaju pitanje o rješavanju statusa javnih RTV servisa, pojašnjavajući da su pokrenute procedure za rješavanje tog pitanja. Njena kolegica iz SDA, Nermina Kapetanović smatra da se „pod hitno moraju iznaći novi načini financiranja u smislu održivosti Javnog RTV servisa“. Lider SDS-a Mladen Bosić ima i konkretan prijedlog: „Za BHRT – da se financira sa državnog nivoa, a RTRS i FTV da budu financirani iz budžeta entiteta“.

Nacionalne televizije – političke sluškinje

„Nije više pitanje da li se može ili ne može riješiti financiranje, nego šta se želi uraditi sa javnim servisom. Na žalost, ja smatram da je namjera jednog broja ljudi koji u ovom trenutku imaju određenu političku moć, da se javni servis podijeli na tri etnička kanala“, upozorio je Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu državnog Parlamenta.

Ako i dođe do formiranja tri nacionalne televizije, upozorava ekspert za medije, direktor Mediacentra u Sarajevu Boro Kontić, „to će biti tri sluškinje ovdašnje tri etničke političke grupe“. „To više neće biti javni servis, već nadomjestak politike nacionalnih grupa, a pravi javni servis bi trebalo da čine dva dobra komplementarna kanala – jedan informativni, a drugi sportski, zabavni... i to bi bilo za sve građane BiH. Na žalost, to je u našoj zemlji nemoguće, jer je gotovo sve, ali baš ono do krajnjeg zareza, podijeljeno po nacionalnim mjerama“, kaže Kontić za Deutsche Welle.

Takvih sluškinja, dodaje on, već ima, a najbolji primjer je Javni servis Republike Srpske – RTRS, koji je „intravenozno priključen“ na vladajuće strukture tog BiH entiteta. Što se Televizije FBiH (FTV) tiče, podsjeća Kontić, „ona se na neki način odupire, premda je svojevremeno bila u rukama jedne stranke – SDP-a“. „Naš je problem u tome što smo mi društvo koje je još od kada su stranke došle na vlast, zasnovano na tom nacionalnom izvoru. Vi skoro ne možete više biti ni fudbaler u Bosni a da niste zadovoljili nacionalni identitet. Paradoksalno je, ali gotovo nema stvari koje taj virus nije preuzeo“, zaključuje on.

Stabilno financiranje ili protesti

Ako se problem održivog financiranja uskoro ne riješi, oni koji su do sada medijski pratili mnogobrojne štrajkove i demonstracije, uskoro bi i sami mogli izaći na ulicu. „Protestujemo zbog bahatog i ignorantskog stava vlasti, političara prema BHRT-u i entitetskih javnih servisa... Tražimo stabilno financiranje, a ne da svakog mjeseca strahujemo hoćemo li dobiti plaću ili ne... Nemojte nas tjerati da mi počnemo dizati glas“, poručio je Damir Smital, predsjednik Samostalnog sindikata radnika BHRT-a.

„Riješite nam taksu, odnosno stabilno financiranje i pustite nas da pošteno radimo svoj posao. Ukoliko budemo morali, izaći ćemo na ulicu, ali nećemo izaći sami, jer imamo podršku“, upozorila je Svjetlana Topalić, potpredsjednica Sindikata BHRT-a. Njene riječi potvrdio je i potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata FBiH Selvedin Šatorović, koji je naglasio da je više od 180,000 članova sindikata uz svoje kolege iz Javnog RTV servisa BiH, a udruženje BH novinari zaprijetilo je da će od zvaničnika EU zatražiti da ne prihvate predaju BiH aplikacije za članstvo u uniji, ukoliko se Vijeće ministara ne potrudi da što skorije iznađe stabilan izvor financiranja za javne RTV servise u BiH.

Podrška kolega

Boro Kontić kaže da je „generalno pristalica te europske prakse da BiH kao zemlja, ne samo da treba, nego je i vrlo važno da ima javni servis koji je otvoren za sve građane i sve dijelove društva“. S takvim stavom slaže se i većina struke. „Naravno da BiH treba državni javni servis i to neovisan i profesionalan, bez utjecaja politike. Ne podržavam uspostavu tri nacionalna kanala u BiH jer bi to dovelo do potpune podjele države i kroz medijski prostor, što je i do sada bilo vidno izraženo. Mislim da se u okviru javnog servisa BiH treba osigurati ravnopravna zastupljenost sva tri naroda i jezika, a sve drugo bilo bi pogubno za državu BiH“, smatra Almir Terzić, novinar i politički analitičar.

„Treba nam javna TV koja je neovisna, apolitična i bez bilo kakvih utjecaja sa strane. Podržavam svakako opstanak javnog servisa, ali smatram da problemi koje imaju nisu čudni s obzirom na stanje u našem društvu i državi gdje je svaka djelatnost i segment društva u problemu“, smatra Brankica Rudan, novinarka TV Kantona Sarajevo. Pita se da li bi i ljudi iz reda „ostalih“ trebali tražiti svoj kanal ukoliko bi se krenulo putem formiranja nacionalnih televizija. „U svakom slučaju ja sam mišljenja da država u svakom segmentu treba krenuti naprijed bez podjela, pa tako mislim i za javni RTV servis“, zaključuje Rudan.

Fedžad Forto, zamjenik urednika Federalne novinske agencije (FENA) također smatra da BiH mora imati jedinstven javni RTV servis, koji će „strogo voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti jezika i nacionalnih i vjerskih sadržaja, te biti politički objektivan i nepristrasan“. Što se održivog financiranja tiče, zaključuje Forto, rješenje bi možda bilo u porezima na plaću ili na druga primanja, slično kao u nekim europskim zemljama.