BiH: Teroristi među migrantima?
20. februar 2019
U prva dva mjeseca ove godine, prema podacima Službe za poslove sa strancima, na području Bihaća i Sarajeva “locirano je i pod nadzor Imigracionog centra Službe u Istočnom Sarajevu stavljeno šest migranata iz Afganistana od kojih se pet dovodi u vezu sa međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant dovodi u vezu sa krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom”.
Osumnjičeni su, kako navode iz Službe, locirani na osnovu “preduzimanja pojačanih mjera i radnji profilisanja sigurnosno-interesantnih lica među migrantima te kroz saradnju i razmjenu informacija Službe sa domaćim i međunarodnim partnerima, prvenstveno kroz razmjenu biometrijskih podataka”.
Iz Službe za poslove sa strancima se nadaju da će do kraja marta ove godine uz pomoć međunarodne donacije nabaviti biometrijsku opremu, koja će dodatno pomoći u efikasnijem otkrivanju osoba koje bi se mogle dovesti u vezu sa terorističkim aktivnostima.
Trenutno, većinom na području Krajine, ali i u prihvatnim centrima u Sarajevu i Mostaru boravi oko 4.000. Vlasti u BiH su zabrinute za financijske, ali i sigurnosne aspekte nošenja sa situacijom, budući da se dolaskom proljeća i toplijeg vremena očekuje i povećanje broja migranata.
Najbrojniji su, prema podacima UNHCR-a, državljani Sirije, Pakistana i Iraka, ali i Irana, Alžira, okupiranih palestinskih teritorija, Afganistana... Njih 1.567 prošle je godine podnijelo zahtjev za azil u BiH, premda se pretpostavlja da se ne namjeravaju zaista zadržati u BiH.
"Globalna kriza na teret BiH?”
Boljoj situaciji i efikasnijoj međunarodnoj podršci nadaju se i bh. vlasti, koje smatraju da ih se nepravedno optužuje za navodno neučinkovit odgovor na cjelokupnu migrantsku situaciju. Dragan Mektić, ministar bezbjednosti/sigurnosti BiH to pojašnjava činjenicom da je “kriza koja se dešava globalna”, te da se ta činjenica ne razumije dovoljno ili se krivo tumači.
"Ovdje se pokušava staviti cjelokupna ta globalna kriza na teret BiH, u smislu da BiH ne funkcioniše. U stvari, ona se dešava na potezu mnogih zemalja i odvija se na jedan sličan način. Na žalost, mi nemamo nikakvog kapaciteta da možemo uticati značajnije na ovaj svjetski problem migracija”, kaže ministar Mektić za Deutsche Welle.
BiH je, dodaje on, stoga prinuđena da to trpi, kao što trpe i mnoge druge zemlje, te da vlasti nastoje da učine koliko mogu, a prije svega da zaštite BiH od ilegalnih migracija, što, prema njegovom mišljenju, ne polazi za rukom ni drugim zemljama, pa ni onim u EU.
Ministarstvo sigurnosti/bezbjednosti BiH, smatra Mektić, našlo se u situaciji da mora voditi brigu o sigurnosnim aspektima, ali i koordinirati humanitarne aspekte pomoći migrantima u BiH, što i radi, no problem je što, prema njegovim riječima, neki segmenti vlasti “ne žele da prihvate saradnju u takvoj situaciji”.
Samovolja lokalnih vlasti
Za primjer navodi lokalnu vlast u Velikoj Kladuši, čije Općinsko vijeće, kako kaže Mektić, “nalaže određene mjere koje treba preduzeti Vijeće Ministara i Ministarstvo bezbjednosti, ultimativno zahtijevajući da se rasformira prihvatni centar na prostoru tog grada”. U suprotnom, prijete javnim protestima.
Premda je početkom ovog mjeseca iz Unsko-sanskog kantona (USK) upućena i prijetnja da će oko 4.000 migranata sa tog područja vratiti natrag u Sarajevo, ukoliko se vlasti ne pozabave problemima upravljanja prihvatnih centara, ministar Mektić pohvalio je kantonalnu Vladu i policijske strukture USK, dodajući samo kako su takve najave bile neozbiljne i neostvarive.
Pojašnjava da migranti u BiH ulaze na istoku i jugu zemlje, te da nastoje doći do zapada - Krajine, odakle im je najkraći put do EU, odnosno susjedne Hrvatske. "Mi taj proces ne možemo nikako okrenuti, niti ga možemo usmjeriti na bilo koji drugi pravac”, naglašava Mektić.
EU pomoć za migrante iz IPA fondova
Ministar izražava zabrinutost zbog nedostatka praktične pomoći EU u prevazilaženju trenutne situacije s migrantima. Istovremeno dodaje da EU pomaže financijski, pa je prošle godine za pomoć u prevladavanju migrantske situacije u BiH izdvojila oko 10 miliona eura, a za ovu godinu, prema njegovim riječima, planira izdvojiti oko 13 miliona eura od čega bi dva miliona bila izdvojena za podršku i opremanje sigurnosnih agencija u BiH, a preostalih 11 miliona eura za troškove smještaja, ishrane i liječenja migranata.
Mektić naglašava da će sredstva biti izdvojena iz pristupnih fondova za napredak BiH ka EU, odnosno IPA fondova, što bi se, prema njegovom mišljenju moglo odraziti na neke druge sektore.
Iz Delegacije EU u Sarajevu, potvrđuju da se planira izdvojiti 13 miliona eura za “dodatnu pomoć BiH u upravljanju migracijama”, te da tačan iznos i aktivnosti koje će biti financirane tek trebaju biti precizirane. Tačno je da se radi o sredstvima iz IPA fondova, no u odgovoru za Deutsche Welle poručuju da razloga za brigu nema, jer se “ova pomoć neće odraziti na finansiranje ostalih sektora”.
Inače, da ih se nije spomenulo u kontekstu pomoći migrantima, IPA fondovi - pozamašni financijski paketi namijenjeni zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za EU, u BiH bi ostali na marginama interesiranja.
Zaboravljeni IPA fondovi
Kako za Deutsche Welle kaže Mirsad Isaković, profesor na ekonomskim fakultetima u Travniku i Tuzli, jedan od autora knjige “IPA programi u funkciji regionalnog razvoja BiH”, BiH je okarakterizirana kao zemlja koja je najmanje koristila IPA fondove, svega 5.7 posto. Problem je, naglašava Isaković, “u samom pristupu korištenju IPA fondova”.
"Koliko vodimo računa o tome najbolje govori činjenica da i budžeti državne, pa i svih drugih, nižih razina vlasti, nisu nigdje predvidjeli i učešće BiH u projektima gdje se konkurira za IPA programe, što je jedna potpuna anarhija”, smatra Isaković pojašnjavajući da je “nedopustivo da u BiH, koja vapi za sredstvima, sredstva tako prolaze”, a radi se o sredstvima namijenjenim za razvoj države, za dostizanje europskih vrijednosti i sve ono što bi BiH trebalo približiti EU.
Sredstva koja EU planira izdvojiti za pomoć u upravljanju migracijama u BiH, koja će biti dodijeljena iz IPA fondova, kaže Isaković, neće utjecati na namjenska sredstva iz IPA fondova za BiH, budući da će, kako kaže, biti izdvojena iz Programa mediteranske saradnje, a koja su mogla biti dodijeljena bilo kojoj zemlji na tzv. Balkanskoj ruti.
"To što je nama namijenjeno za određene stvari, kao što su poljoprivreda, saobraćajna infrastruktura, prekogranična saradnja... mi moramo napraviti programe da bismo to dobili”, naglašava Isaković, a za izradu takvih programa, dodaje, potrebne su edukacije, “jer u BiH to više niko ne radi”.
BiH treba biti zahvalna EU, zaključuje Isaković, “što ulaže u BiH, što pomaže, jer su oni svjesni da mi svojim novčanim potencijalom ne možemo ljudima (migrantima op.a.) omogućiti normalan boravak u izbjegličkim kampovima, prehranu, smještaj...”.