BiH treba rusku dozvolu za NATO?
7. juli 2020
Vojni komitet Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD) optužio je Rusiju da „podriva suverenitet" Bosne i Hercegovine (BiH) i „destabilizira odnose Kosova i Srbije", zbog čega je najavljena aktivnija američka saradnja sa državama zapadnog Balkana. Mediji su zabilježili i ocjenu ruskog ambasadora Petra Anatoljevića Ivancova koji tvrdi da u BiH ne postoji konsenzus o integraciji u NATO i dodaje da pokušaji „proguravanja" BiH u NATO „podrivaju temelje funkcioniranja" ove zemlje dovodeći u pitanje sigurnost i stabilnost. Reakcije su bile očekivane – odobravanje u Republici Srpskoj (RS) i kritike u Federaciji BiH.
Analitičari u BiH iznose različite ocjene o tome da li se Ivancov spornim izjavama o NATO integracijama BiH miješa u unutrašnja pitanja ove zemlje, ili samo obavlja svoju dužnost u skladu s interesima Moskve. Premda je akreditiran u Bosni i Hercegovini (BiH), gospodin Petr Ivancov je, po onome šta radi i govori više ruski ambasador u Republici Srpskoj (RS) nego u BiH, kaže za Deutsche Welle vojnopolitički analitičar Đuro Kozar, napominjući da Ivancov gotovo da nema kontakta sa zvaničnicima BiH, a kamoli sa onima iz Federacije BiH.
(Ne)prihvatljivo ponašanje Petra Ivancova
„Zato i negira zvanične stavove BiH i daje opasne izjave da približavanje BiH NATO-u može destabilizirati ovu zemlju. A upravo je suprotno – članstvo u NATO-u garantira sigurnost i stabilnost članica Alijanse. I ne može Ivancov određivati u koje će saveze BiH ići. Crna Gora i Sjeverna Makedonija su izmakle ruskom uticaju, pa Moskva sada pod svojom kontrolom nastoji zadržati Srbiju i bosanskohercegovački entitet RS. Srbiji prodaje oružje, a u RS 'ulaže' kapital od čega veću korist imaju ruski oligarsi nego Banjaluka. Politika vezivanja za Rusiju nije racionalna, jer je većina zapadnobalkanskih država već u NATO-u", kaže Kozar.
Zbog različitih ideoloških gledišta o NATO-u, u ovoj se zemlji i danas raspravlja o efektima priključenja najmoćnijem vojnopolitičkom savezu. Prof.dr Nedžad Korajlić, dekan sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije kaže da bi ulazak u NATO omogućio BiH stabilnost, sigurnost i ekonomski prosperitet.
Intergacija u NATO isključuje ponovne sukobe?
„Približavanje NATO-u podrazumijeva i prihvatanje standarda kojima se poboljšava i kvalitet života. Nemam ništa protiv Rusije, ali imam simpatiju prema zapadnoj civilizaciji, primarno prema Americi koja je velikim dijelom zaslužna za uspostavu stabilnosti u BiH nakon proteklog rata. Naravno, za BiH je vrlo značajna i Njemačka koja podržava i našu ekonomiju, a članstvo u NATO-u bi isključilo svaku mogućnost ponovnih sukoba u BiH. Naša zemlja se odlukom Predsjedništva iz 2009. godine i pismeno izjasnila da želi u NATO i ja očekujem da ćemo u naredne dvije godine zakoračiti u punopravno članstvo tog Saveza“, kaže Korajlić.
Članstvo u NATO-u pomoglo bi BiH i u rješavanju migrantske krize, dodaje Korajlić. „I mislim da je to proces koji se ne može zaustaviti uprkos ruskom uticaju preko Srbije i RS-a. Naravno, u geopolitičkim previranjima sve je moguće, ali BiH i Srbija su okružene NATO članicama i ovdje bi bilo gotovo nemoguće prisustvo neke druge vojne sile osim Sjevernoatlantskog saveza“, kaže Korajlić.
Zašto se oglasio Vojni Komitet Senata SAD-a?
Nakon što je u ruskom djelovanju prepoznao „podrivanje suvereniteta“ BiH i „destabilizirajuću“ ulogu Moskve u odnosima Beograda i Prištine, Vojni komitet Senata SAD-a nagovještava aktivniju saradnju sa zapadnobalkanskim državama kako bi se suzbio ruski uticaj u regiji, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.
„Prodajom ruskog oružja pojedinim državama zapadnog Balkana poremećen je vojni balans u regiji uspostavljen još 1996. godine. Komitet američkog Senata sada traži jačanje vojne saradnje sa državama regije kako bi ih učinio manje zavisnim od ruskog oružja i uticaja, jer Rusija i djelovanjem preko Srbije i RS-a želi usporiti napredovanje NATO-a ka istoku te destabilizirati područje koje NATO smatra svojom interesnom sferom. Izgledna je konkretna akcija Senata SAD-a u vidu donacija vojne opreme i povoljnih trgovinskih aranžmana, jer je Amerika politički i vojno vezana za ovo područje, posebno za BiH. Za razliku od Rusije, SAD žele odnose sa cijelom BiH, a ne samo sa jednim njenim dijelom“, kaže Ahatović.
Miloš Šolaja: „Stav Moskve o NATO-u je poznat, to nije ništa novo"
U RS-u se odobravaju stavovi Rusije. Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke Miloš Šolaja kaže da je Ivancov ruski ambasador i da je logično da zastupa interese Moskve. „To je ambasadorski posao i on vodi računa o interesima svoje zemlje, iako neki govore da se miješa u unutrašnje stvari BiH. Rusko protivljenje ulasku država zapadnog Balkana u NATO poznato je od ranije i to nije novost. Rusi su se opirali i ulasku Hrvatske i Crne Gore u taj vojnopolitički savez, a reakcije na izjave ambasadora Ivancova su, po svemu sudeći, više u funkciji predizborne kampanje nego stvarne zabrinutosti za pozicioniranje BiH u geopolitičkom smislu", kaže Šolaja.
Šolaja podsjeća da entitet RS ima rezoluciju da nije za NATO, dok se za Program reformi, koji je država BiH nakon dugotrajnih pregovora krajem 2019. godine uputila u Brisel, ne može reći da li aktivira Akcijski plan za članstvo u NATO (MAP - Membership Action Plan).
„Imajući u vidu specifičnosti BiH, nije jednostavno odgovoriti na pitanje da li bi za ovu zemlju bilo bolje da se približi Zapadu kroz učlanjenje u NATO ili da kroz vojnu neutralnost balansira između Istoka i Zapada. BiH je u jednom trenutku imala potpuno usklađen stav o članstvu u NATO-u, ali je RS promijenila svoje mišljenje. Sada treba analizirati zašto je to tako, ima li tu i odgovornosti NATO-a, a treba imati u vidu i razlike između bosanskohercegovačkih entiteta – Federacije BiH i RS-a. Ako bi insistiranje na NATO-u bilo izvor unutrašnje nestabilnosti BiH i nezadovoljstva nekih njenih susjeda, onda bi to bilo kontraproduktivno. NATO jeste vrh euroatlantskih procesa, ali i samo partnerstvo sa NATO-om daje dosta prostora za jačanje saradnje i stabilnosti u BiH i regiji", zaključuje Šolaja.
Srce u Rusiji, a plata u Njemačkoj
I sami građani BiH, odnosno njeni narodi, imaju različita gledišta u pogledu euroatlantskih integracija. U Federaciji BiH većinom su za NATO, dok su u RS-u skloniji Rusiji. Govoreći o tim razlikama, sociolog Slavo Kukić primjećuje svojevrsnu „podvojenost ličnosti“ kao posljedicu „ideološkog ispiranja mozgova“. „Istraživanja javnog mnijenja bi pokazala da među srpskim stanovništvom u BiH većina smatra da se treba oslanjati na Rusiju. Ako, pak, hoćete tragati za opredjeljenjima u smislu gdje ti isti ljudi žele raditi, gdje bi sa svojom porodicom željeli živjeti, vrlo je mali broj onih, ako ih uopće ima, čiji bi izbor bio Rusija, a ne Njemačka, Austrija, Švicarska, SAD, Švedska i slično. Takva podvojenost ličnosti rezultat je ideološkog drila zbog kojeg se ljudi svrstavaju na jednu stranu kada je u pitanju 'vitalni nacionalni intres', i na suprotnu kada je riječ o realnim, životnim prilikama i uslovima za sebe i svoju porodicu. Možda je to stanje koje nalaže neku vrstu kolektivnog psihološkog tretmana“, kaže Kukić.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković pozvala je u ponedjeljak (6.7.) na razgovor ambasadora Petra Ivancova nakon njegovih izjava o NATO putu BiH. Ivancov je ovoga puta u umjerenijem tonu ponovio da Ruska Federacija podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost BiH. Kazao je da Rusija želi imati stabilizirajuću ulogu u regiji i ponovio da, prema njegovom mišljenju, NATO ne doprinosi miru.