Bosanski kulturni lonac

Već tradicionalno je najveći kulturni događaj u BiH je Sarajevo Film Festival, koji je istovremeno i najznačajni festival sedme umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije. 19. izdanje SFF-a obilježio je između ostalog i fokus na regionalnu kinematografiju.

SFF na visini zadatka

Gruzijski film "U procvatu", reditelja Nane Ekvtimišvili i Simona Grosa proglašen je najboljim igranim filmom na festivalu. "Obrana i zaštita" reditelja Bobe Jelčića, u hrvatsko-bosanskohercegovačkoj koprodukciji, dobitnik je posebne nagrade žirija. Srbijanski glumac Bogdan Diklić dobio je Srce Sarajeva za najboljeg glumca ovogodišnjeg SFF-a u istom filmu.

“Ne znam nagradu koja ima tako lijep naziv, Srce Sarajeva. Ni zlatno ni srebreno već jednostavno srce jednog grada. Jako mi je draga ova nagrada”, rekao je Diklić.

Na 19. SFF-u prikazano je oko 250 filmova, koje je vidjelo više od 100 hiljada gledalaca, što je za deset posto više nego godinu dana ranije.

Najveća nagrada za “berača željeza” bila bi bolji položaj Roma

Veliki uspjeh bh. filma po kojem će 2013. ostati upamćena svakako je ostvarenje Danisa Tanovića “Epizoda u životu berača željeza”. Na filmskom festivalu u Berlinu nagrađen je Srebrenim medvjedom za najbolji film dok je Srebrenog medvjeda za najboljeg glumca dobio glavni akter priče Nazif Mujić.

Film govori o istinitom događaju kada je jednoj Romkinji iz srednje Bosne odbijena ljekarska pomoć jer nije imala zdravstveno osiguranje. Senada i njen suprug Nazif, igraju sami sebe.

“Ja i moja Senada ćemo se boriti, opet skupljati željezo i živjeti od toga. Vlastima poručujem da mi nađu bilo kakav posao, da normalno radim i živim. Nije Romima teško ustati ujutro i ići na posao. Ni moja djeca, ni supruga ni ja nemamo zdravstveno osiguranje”, rekao je Nazif nakon povratka iz Berlina.

Reditelj Danis Tanović poručio je da ovaj film trebaju vidjeti svi u BiH, jer sudbinu Mujića dijele brojni Romi. “Nazifov život je rolerkoster. Danas je ovdje s nama, lijepo smo odjeveni, sretni festivalska je atmosfera. On će sutra otići nazad kući da živi svoj život koji je potpuno drugačiji od svega ovoga.”

“Epizoda u životu berača željeza” je ovogodišnji bh. kandidat za Oskara u kategoriji stranog filma.

MESS u “potrazi za srećom i nadom“

U godini krize, smanjenog budžeta za kulturu, sarajevski MESS (Festival malih i eksperimentalnih scena Sarajevo) otišao je korak dalje i ostvario veliki uspjeh.

Najstariji i najveći međunarodni festival teatarskih ostvarenja u BiH ove godine je, kako kažu organizatori, decentralizovan. Otvoren je u Mostaru na platou ispod Starog mosta, predstavom ''Osvajanje sreće'' Harisa Pašovića. Neke od najvažnijih pozorišnih predstava regionalne, evropske i svjetske produkcije publika je mogla vidjeti u Sarajevu, Mostaru, Visokom, Goraždu i Zenici. Zadovoljstvo nije krio direktor Dino Mustafić.

“Sale su bile prepune, po prvi put smo izveli ambijentalnu predstavu u Mostaru. Tema koju smo najavili bila je prisutna tokom cijelog festivala i provejavala kroz predstave, a to je pitanje potrage za srećom i nadom. Po ko zna koji put je potvrđeno da je ovakav festival, međunarodnog karaktera i te kako potreban građanima BiH”, rekao je Mustafić.

Beskompromisni Sarajevo Jazz Fest

Pored filmskih i pozorišnih, najznačajniji događaji iz oblasti vrhunske muzičke umjetnosti u BiH takođe su se dešavali u Sarajevu. Jedan takav održan je prije nešto više od mjesec dana, a riječ je svakako o 17. Sarajevo Jazz Festu. I ovog novembra publika je uživala u koncertima velikih imena svjetske džez scene, što je za svaku pohvalu s obzirom na položaj jazz muzike u BiH, kaže Edin Zubčević, director Jazz Festa.

“Jazz kao muzika u BiH se ne nalazi ni u kakvom položaju, dakle nema statusa. Sve vrijeme radimo uprkos a ne zahvaljujući okolnostima. Tokom svih ovih 17 godina bili smo prinuđeni da pravimo kompromise na račun programa ali to nismo učinili. Uzimali smo muzičare koje smo htjeli a ne one koji su jeftiniji. 17. festival je sam po sebi ostvarenje jednog velikog sna”, kaže Zubčević.

San se ostvario i mladim muzičkim talentima s prostora bivše Jugoslavije, koji su odabrani da učestvuju u regionalnom edukativnom programu Music Meeting. Od svjetskih jazz majstora tokom nekoliko dana učili su Vid Marjanović iz Beograda i Silvester Petrov iz Zagreba. “Tu sam bio i prošle godine, upoznao vrhunske instrumentaliste i snjima ostvario neku vrstu saradnje, tako da sam opet tu”, kaže Vid. “Imamo priliku da razgovaramo i pitamo za savjet vrhunske muzičare koji nastupaju na festivalu, to je odlično”, objašnjava Silvester.

Demofest pruža veliku podršku mladim muzičrima

Rock’n’roll događaj godine je prema mišljenju mnogih, banjalučki Demofest. To je najveći regionalni festival demo bendova koji pruža veliku šansu mladim neafirmisanim muzičarima. Članovi slovenačkog benda Pink Panker, pored jedne od nagrada iz Banjaluke su ponijeli sjajne utiske. Kažu da su ovakva druženja mladim ljudima s Balkana prijeko potrebna. “Došli smo u drugu državu, upoznajemo se s bendovima, družimo se. To je jedistveno i upravo u tome leži najveći značaj festivala.”

Pored nastupa mladih bendova, 6. izdanje Demofesta obilježili su i koncerti najznačajnijih rok grupa iz regije, a svi sadržaji su besplatni. Pobjednik ovogodišnjeg festivala je hrvatski bend M.O.R.T. koji dolazi iz Sinja.

A književnost?

Kvalitetnih književnih događaja u BiH je jako malo. Sami književnici često govore kako su se sajmovi knjiga pretvorili u obične pijace popularnog štiva a da se njihov pravi smisao vremenom izgubio. Ipak, jedan događaj u 2013. mogao bi se naći u samom vrhu kada se govori o književnosti bh. autora. Iako piše na engleskom jeziku a živi u Americi, Aleksandra Hemona, bar u BiH, teško ko može doživljavati drugačije, osim kao bosanskohercegovačkog pisca. Tim više što je svjetsku slavu stekao sjajnim djelima koja govore o njegovom djetinjstvu i životu u Sarajevu. "Knjiga mojih života" uvrštena je među 10 najboljih knjiga na engleskom jeziku objavljenih tokom 2013. godine.

Hemon je 1992. godine otišao u Ameriku na nekoliko mjeseci. Za kratko vrijeme njegova zemlja se našla u ratu, a on zauvijek ostao u SAD-u. Sebe ne smatra angažovanim književnikom, i ne vjeruje da takva književnost uopšte ima nekog smisla.

„Ratno pismo se piše nakon rata. Sa strane angažovanosti to je prekasno za angažovanje kad rat već počne. Mislim da je mnogo bolji politički angažman u cilju sprečavanja rata. Književnost ne može spriječiti rat ni spasiti nas od užasa istorije“.

Konačno na bijenalu

BiH se u 2013. nakon 10-godišnje pauze predstavila na Venecijanskom bijenalu savremene umjetnosti. Nacionalni paviljon, za koji je bio zadužen mladi konceptualni umjetnik Mladen Miljanović, svrstan je među 10 najatraktivnijih na bijenalu. Za razliku od patetike kojom odišu umjetnička djela iz BiH, radom „Vrt uživanja“ Miljanović je prikazao životne radosti i užitke svog naroda oslikane na nadgrobnim spomenicima.

„Takav pristup je tokom godina generisao patetični identitet društva patnje. Mene najmanje interesuje takva slika jer kao umjetnik ne prihvatam tu patetičnu poziciju.“

Na listi važnih kulturnih manifestacija u godini koja je na izmaku, mjesto zaslužuje i drugi po redu SOS Dizajn Festival, koji je održan u Sarajevu sredinom oktobra. Organizatori su studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Festival promoviše dizajn i ističe njegov značaj u današnjem društvu. Vrhunski srtučnjaci koji se bave ovom formom umjetnosti iz SAD-a, Njemačke, Slovenije, Srbije, održali su predavanja i radionice a s mladim kolegama razmijenili iskustva. Studentica arhitekture Irma Softić, nije propustila ovu rijetku priliku da stekne praktično znanje. „Na radionici smo dizajnirali komade namještaja. Bilo je veoma zanimljivo, i to mi je bio prvi put da dizajniram namještaj. Na fakultetu još nismo došli do te faze.“

Valja se malo i nasmijati

Kritika i podsmijeh na račun vlasti u BiH je svakodnevna pojava. Ali, rijetki su oni koji će to učiniti javno, upirući prstom i prozivjući konkretna imena. Majstori tog zanata i umjetničke forme su stand-up komičari. U Mostaru je početkom marta održan vikend stand-up komedije. Adi Fejzić je jedan od organizatora, a već godinama u Mostaru drži i radionicu stand-up komedije. „Smijeh nije primaran kod ovog žanra, cilj stand-up komedije nije zasmijavanje. Tu se onda gubi njen kvalitet, to je alternativni izraz gdje komičar o određenim stvarima govori na svoj način“, rekao je Fejzić.

Osim što nasmijavaju ljude, majstori komedije s nogu ukazuju na društvene probleme koji ih okružuju.

S obzirom na ukupno stanje u ovoj oblasti, kulturni događaji u BiH u većini slučajeva rezultat su velikog entuzijazma onih koji ih organizuju i stvaralačkih potreba kreativaca. Ipak, ne može se uvijek stvarati od “štapa i kanapa”, pa i najuporniji vremenom posustaju. Ovu priču o kulturi u 2013. godini završavamo citirajući mladog pozorišnog reditelja iz Banjaluke, koji kaže da za organizaciju petodnevnog međunarodnog festivala studentskog filma raspolaže budžetom koji je u visini mjesečne plate službenika u ministarstvu.

Autorka: Aleksandra Slavnić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić