Bundeswehrove liste za odstrel

Mobiteli oba talibanska glasnogovornika koji bi prema riječima jednog doušnika u Pakistanu trebali biti aktualni, u utorak ujutro (30.12.) neprestano su bili isključeni. Možda su obojica već odavno promijenili brojeve, možda ih uključuju samo kada moraju telefonirati i to iz sigurnosnih razloga: jer pomoću signala mobilnih telefona zapadne tajne službe lociraju svoje ciljeve u Afganistanu i Pakistanu. Dakle osobe koje su na listi za odstrel zapadne vojne alijanse koje bi trebalo likvidirati ili uhititi.

Ta lista je u borbi protiv Talibana u Afganistanu bila od središnjeg značaja. Bar tako piše tjednik Der Spiegel. NATO je svojom listom, na kojoj se nalazilo 750 osoba, ciljao ne samo na vodeće krugove, već je „u velikom stilu eliminirao i osobe srednjeg i nižeg ranga“. Autori pišu o „nemilosrdnom lovu“ na talibanske borce i njihove simpatizere. Ali na crnim listama su izgleda stajali i narko-dileri, što se do sada nije znalo. Jer talibani se „ne mogu pobijediti, bez zaustavljanja lanca droge“, citira Der Spiegel iz povjerljivih spisa snaga ISAF-a i američkih i britanskih tajnih službi, iz razdoblja od 2009. do 2011. godine, koji potječu iz spisa koje je objavio “zviždač” Edward Snowden.

Uloga Njemačke

Sumnja se da je uloga Njemačke u spornim ciljanim ubojstvima veća nego što se pretpostavljalo, piše tabloid Bild u izdanju od utorka. Dodaje se da je njemački general bojnik Markus Kneip, koji je 2011. bio regionalni komandant ISAF na sjeveru Afganistana, osobno birao „ciljeve“. Na temelju tajnih dokumenata Bundswehra, u koje je list imao uvid, u njemačkom glavnom stožeru u Mazar-e-Šarifu postojala je takozvana „pomoćna jedinica za biranje ciljeva“. Njezin zadatak? „Sakupljanje informacija o potencijalnim osobama za odstrel“ uz pomoć Njemačke obavještajne službe (BND), piše autor. One su zatim dostavljane Kneipu na odobravanje. BND je između ostalog pribavljao telefonske brojeve koji su služili za lociranje talibanskog vođe Karija Jusufa.

Međutim, tvrdnje da je Njemačka imala aktivnu ulogu u ciljanim ubojstvima nisu novost: izvješća o tome postoje još od 2010. godine. U siječnju 2012. autori berlinske Zaklade nauka i politika u svojoj studiji „Ciljana ubojstva“, pisali su da je Njemačka u okviru vojnog angažmana u Afganistanu „neposredno“ bila uključena u procese koji su za cilj imali identificiranje pojedinaca, koje je trebalo uhititi ili likvidirati.

„Bundeswehr nije tamo da bi sadio cvijeće“

Ne može se isključiti mogućnost da su osobe koje je njemačka strana izdvojila potom bile i ubijane. „Ili zbog toga što su pružale nasilan otpor prilikom uhićenja ili zato što su bili označeni kao neprijateljski borci, a time i kao legitimni ciljevi“, navode autori studije.

Drugačije formulirano: Bundeswehr i BND su dostavljali imena ljudi, koje su kasnije drugi ubijali? „Naravno“, kaže Egon Ramms. Taj general je četiri godine obnašao funkciju čelnika komandnog stožera NATO-a u nizozemskom Brunssumu i time zadužen za angažman NATO saveza u Afganistanu. U jednom radijskom intervjuu Ramms je izjavio kako njemački vojnici nisu u Afganistanu „kako bi sadili cvijeće“ i dodao da to spada u „normalni vojni angažman“.

Oporba u Njemačkoj zahtjeva da se čitav slučaj istraži: „Ciljano ubijanje osumnjičenih, bez sudskog procesa i osude, je ubojstvo“, smatra političar stranke Ljevice Jan van Aken. Ukoliko je Njemačka zaista prikupljala imena i telefonske brojeve za NATO-liste za odstrel, to mora biti procesuirano.

O borbi protiv talibana ubuduće bi trebali odlučivati Afganistanci sami: misija NATO-a službeno se završava 31. prosinca povlačenjem međunarodnih sigurnosnih snaga. Ostaje samo manja misija za obuku vojnika.