Debata o zabrani burke blokira integraciju

Deutsche Welle: Profesore Pries, u posljednje vrijeme mnogo se piše o integraciji stranaca. Koji pristup toj temi imate Vi u Vašoj nedavno objavljenoj knjizi "Migracija i dolazak"?

Ludger Pries: U debati o izbjeglicama i migrantima koja se vodi tokom proteklih deset godina propustili smo jedan važan aspekt: ljudi koji ovamo dolaze imaju vlastita životna iskustva i vlastitu kulturu iz koje dolaze. Očekivali smo da se oni što je brže moguće asimiliraju u naše društvo. Međutim, nismo pokazali nikakav interes za iskustva koja su stekli u njihovom dosadašnjem životu. To se kao crvena nit provlači kroz cijelu istoriju useljavanja koja traje od dolaska izbjeglica i prognanih Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata, preko onih koji su došli kao "gastarbajteri", pa do ljudi njemačkog porijekla koji su se doselili u Njemačku nakon pada komunizma.

Šta to znači kada se govori o odnosu prema više od milion izbjeglica koje su nedavno stigle u Njemačku?

Moramo im kroz dijalog omogućiti da ovdje ne borave samo tjelesno, nego i duhovno, da im omogućimo socijalno-kulturni dolazak. Tome u dobroj mjeri mogu doprinijeti oni koji već generacijama žive ovdje, oni koji i sami imaju iskustvo dolaska u stranu zemlju. Riječ je o ljudima turskog porijekla, o muslimanima, pa i o drugoj generaciji useljenika njemačkog porijekla.

Kako bi to izgledalo na konkretnom primjeru?

Mnoge izbjeglice su traumatizovane i s njima je teško stupiti u razgovor. Ukoliko se na nivou grada ili opština organizuju kružoci za razgovor, onda se te izbjeglice lakše može nagnati da govore. Treba ih takođe dovesti u kontakt sa onima koji su i sami doživjeli slična iskustva kao izbjeglice i kao osobe koje su došle u neku stranu zemlju.

A šta ako to ne uspije? U Vašoj knjizi pišete i o tome da postoji opasnost od nasilja i terorističkih napada?

Organizovanje prihvata ljudi koji dolaze je najbolji put da se vjerovatnoća takvog razvoja situacije svede na najmanju moguću mjeru. Kultura dobrodošlice mora podrazumijevati i to da neko osjeti da je negdje stigao, da se skrasio na jednom mjestu. Nakon toga može početi integracija učenjem njemačkog jezika i davanjem šansi za posao.

Nijemci su zabrinuti da će se ponoviti napadi s islamističkom pozadinom. Smatrate li da postoji vjerovatnoća za to?

Većina izbjeglica koja je došla prošle godine imala je traumatična iskustva. To kod pojedinaca povećava vjerovatnoću da će se okrenuti nasilnim ili terorističkim aktima. Ali ta vjerovatnoća je pojačana i kod ljudi koji nisu izbjeglice, a koji imaju specifične psihičke probleme. Bilo je to vidljivo kod brojnih terorističkih napada i amoka u brojnim zemljama. Još jednom: integracija počinje dolaskom na jedno mjesto gdje vas prihvate takvim kakvi jeste. Ako još jednom analiziramo sve terorističke napade koji su se desili u proteklih mjesec dana u Njemačkoj, onda jasno vidimo da je to centralna stvar koja je uticala na lični neuspjeh ljudi koji su izveli napade.

S obzirom na to, kako ocjenjujete raspravu u Njemačkoj o mogućoj zabrani burke i o ukidanju dvojnog državljanstva?

Političari se nalaze pod ogromnim pritiskom da nešto poduzmu. Iz toga proizilaze zaključci koji ne vode željenom cilju. To vidimo i na primjeru diskusije o zabrani burke i ukidanju dvojnog državljanstva. Dvojno državljanstvo je bitno zbog toga što mnogi ljudi osećaju da pripadaju različitim kulturnim cjelinama. Atentatori u Parizu nisu imali dvojno državljanstvo, nego francusko, ali nisu bili integrisani i priznati u društvu. Zbog toga ukidanje dvojnog državljanstva neće riješiti probleme. Možda je debata o "kulturi dobrodošlice" koja je vođena s jeseni prošle godine bila pomalo naivna. Ne smijemo, međutim, sada otići u drugu krajnost i odobriti mjere koje definitivno ne mogu riješiti naše probleme.

Kakav utisak aktualna debata ostavlja na izbjeglice koje tek žele da dođu u Njemačku?

To je ono što je bitno. 30 godina smo govorili "gastarbajterima" da su oni ovdje samo gosti i da nam nisu potrebne mjere za njihovu integraciju. Sada ponovo šaljemo pogrešne signale, samo u drugoj formi - zahtjevom za ukidanje dvojnog državljanstva. Kada je riječ o zabani burke: slobodno ispovijedanje vjere u našem društvu ima veliki značaj. Stoga se vrlo diferencirano mora diskutovati o nošenju religioznih simbola na javnim mjestima, u sudu, ili u školama. Generalna zabrana burke je stranputica. Ta diskusija blokira integraciju. Ona skreće pažnju sa stvarnih problema koje mora riješiti ovo društvo - prihvata i integracije stranaca.

Strahujete li od ponovnog rasplamsavanja diskusija koje su vođene u proteklim decenijama, diskusija za koje smo smatrali da su već prevaziđene?

Moramo se suočiti s tim da će svaka generacija ponovo voditi rasprave i tražiti svoj odnos prema pitanju šta je domaće, a šta strano. Njemačka ima vlastita istorijska iskustva kada je riječ o izbjeglicama i progonu, kao i potencijal za prihvat izbjeglih koji može da se mobilizira kroz proces upoznavanja drugih sa svojim iskustvima. Ne smijemo sebe doživljavati samo kao svjetskog prvaka u procesu globalizacije privrede, nego i kao zemlju koja, s obzirom na svoju istoriju, ima i globalnu odgovornost. Ne možemo kupiti samo šlag sa torte globalizacije a da ostatak ostavimo zemljama Afrike.

Ludger Pries je profesor na Univerzitetu Ruhr u Bochumu i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća eksperata njemačkih fondacija za integraciju i pitanja migracije. U prodaji se upravo pojavila njegova knjiga "Migracija i dolazak".

S njim je razgovarao Gero Schließ.