Desničarska ćelija u Bundesveru

„Hapšenjem još jednog vojnika nazire se desničarska teroristička mreža u Bundesveru", piše Špigel na svom portalu. Prije dvije sedmice je uhapšen Franko A, poručnik njemačke vojske smješten u mješovitom francusko-njemačkom bataljonu u Ilkirhu kod Strazbura. Otkriveno je da je A. još prije godinu i po dana dobio supsidijarnu zaštitu njemačke države jer se predstavio kao sirijski izbjeglica. Od tada je vodio dvostruki život, u kasarni i izbjegličkom smještaju, planirajući napade na vodeće političare u Njemačkoj. Sada je još jedan poručnik istog bataljona uhapšen u Kelu – njemačkom gradiću kojeg od Strazbura dijeli samo Rajna. U pitanju je 27-godišnji Maksimilijan T. koji je, kako se sumnja, pokrivao Franka A. svaki put kada je ovaj odsustvovao iz kasarne glumeći izbjeglicu.

Ranije je uhapšen i student iz Ofenbaha Matijas F. u čijem je stanu pronađena veća količina oružja i municije – ukradene iz kasarne u Ilkirhu, kako se sumnja. Vjeruje se da su ova trojica – a možda i još neki sa njima – činili desničarsku ćeliju i planirali napade ogorčeni zbog prijema stotina hiljada izbjeglica u Njemačku. Na jednom spisku su nabrojali imena 25 osoba koje su potencijalne mete, među njima i bivšeg predsjednika Joahima Gauka i ministra pravosuđa Hajka Masa. Prema informacijama Špigela, indicije ukazuju da postoji još onih koji su znali ili čak bili saučesnici ove grupe:

„Tako je recimo zamjenik komandanta kasarne u Ilkirhu nakon hapšenja Franka A. pokušao da ga posjeti u zatvoru. Trag iz jedne druge kasarne je još neobjašnjiv za istražitelje. Tamo se takođe ksenofobični poručnik G. hvalio drugovima da u Ilkirhu postoji grupa mladih oficira koja prikuplja oružje i municiju za slučaj građanskog rata. Onda je rekao da izbjeglice nažalost dolaze nenaoružane inače bi na njih moglo da se puca na granici", piše Špigel. Poručnik G. je svakako poznavao poručnika Franka A. jer su sve do aprila imali zajedničku obuku Hamelburgu. 

Terorističke ćelije u njemačkoj vojsci? Ta tema danima okupira i njemačku štampu. „U brojci od oko 180.000 vojnikinja i vojnika, dvojica uhapšenih su za sada pojedinačni slučajevi koji su iza sigurnih zidina kasarne njegovali svoje desničarske svjetonazore i o tome razgovarali sa istomišljenicima. Pa ipak, veliko je ogorčenje jer nijedan vojnik, instruktor ili viši oficir navodno o tome nisu imali pojma", piše Badiše nojeste nahrihten (Karlsrue). Događaji moraju, piše Velt (Berlin), biti povod za „hitno razjašnjenje i odgovarajuće poteze", a ne samo za „uobičajeni kvantum gađenja i ogorčenja".

Ministarka odbrane Ursula fon der Lajen (CDU) rekla je još nakon hapšenja Franka A. da u Bundesveru postoji problem u rukovođenju i stavu. Nije se dobro provela – prebačeno joj je da paušalno osuđuje cijelu vojsku, da zanemaruje sopstvenu odgovornost i vodi kampanju, pa se ona kasnije ograđivala od prvobitne izjave.

Ovako o tome piše ljevičarski Tagescajtung (Berlin): „Može biti da je teže pozabaviti se smeđim (boja nacista, prim. red. DW) dijelom društva i sadašnjice nego prikraćenom optužbom na račun Usrusle Fon der Lajen. (…) Dizanjem galame oko ministarke propušta se prilika da se obračuna sa problemom. Čitanjem priče o osumnjičenom teroristi Franku A. shvata se da terorizam može doći sa svih strana." Lajpciger Folkscajtung takođe brani političarku demohrišćana: „Nije tačno da resorna ministarka samo gleda da zaštiti sebe. Ona nagovještava da prihvata izazov i da neće ustuknuti pred pogrešno shvaćenim duhom vojske. Fon der Lajenova sada više ne osuđuje trupe paušalno, ali i dalje insistira na temeljnom obnavljanju demokratskih vrlina u Bundesveru", piše list.

Augzburger algemajne podsjeća na slučajeve seksualnog maltretiranja i „obreda inicijacije" vojnika u pojedinim kasarnama. „Time ministarka treba da se bavi. Potrebna je kultura otvorenosti, bolje ophođenje sa žalbama vojnika, bolja obuka za one koji obučavaju vojnike, i moderno shvatanje rukovođenja i odgovornosti." U Vizbadener kuriru zastupaju ovih dana popularnu tezu da je pogrešno bilo ukinuti vojnu obavezu, što je učinjeno prije šest godina. „Time su trupe postale podložnije desnoekstremnim shvatanjima. Hijerarhija, poslušnost, dril, baratanje oružjem – sve to, nema sumnje, privlači mladiće potencijalno spremne na nasilje. Prošla su vremena kada je služenje vojnog roka okupljalo reprezentativni presjek mladih ljudi."