Dodik vrši politički pritisak na NGO u BiH

„Ona je jedna od onih hrabrih žena koje se mogu naći u svim zemljama jugoistočne Evrope a koje se bore za ljudska prava, transparentnost, demokratiju i manjine u teškim političkim okolnostima i tamo gdje glavnu riječ vode većinom nacionalistički a u nekim zemljama  i autokratski nastrojeni muškarci", uvod je kojim austrijski Standard počinje priču o analitičarki Tanji Topić, koja u Banja Luci radi za njemačku fondaciju Friedrich Ebert, blisku njemačkoj Socijaldemokratskoj partiji - SPD-u.

U ovoj ulozi, Tanja Topić kritizira i politiku "prijatelja Kremlja - Milorada Dodika", koji je 24. maja 2021. direktno napao ovu analitičarku, rekavši da je ona "dokazani agent njemačkog BND-a" - njemačke obavještajne službe. "On sam, Dodik, joj je pomogao da nađe ovaj posao, ali nije očekivao da će biti podanički nastrojena strancima koji ovdje dolaze", navodi dalje Standard.

Dodik: "Zna se šta su Nijemci radili i kako su prolazili kvislinzi"

Tanju Topić Dodik je opisao kao „kvislinga", odnosno kao nekoga ko je kolaborater i sarađuje sa neprijateljem, rekavši kako ona „nikada ne propušta priliku da izgovori određene laži", kao i da radi "za interese druge države". Moćni šef SNSD-a je također rekao da su gospođa Topić i njena porodica "izolovani" i „isključeni iz društva".

„Zbog insinuacija i podvale da ona radi za BND, što može biti ozbiljno krivično djelo, Tanja Topić je zatražila od Dodika da povuče svoje izjave. Obzirom da on to nije učinio, ona ga je optužila za klevetu i uvredu. Za špijunažu - zločin koji Dodik indirektno podmeće Tanji Topić, prijeti kazna od deset do 20 godina. Kao rezultat toga, nju su više puta na ulici provocirali nepoznati ljudi, nazivajući je špijunkom. Prišao joj je čovjek, kojeg nije poznavala, i rekao: ‚Mala, dobićeš metak u čelo‘. Dodikova izjava dovela je do toga da je drugi građani vide kao jednu vrstu državnog neprijatelja", piše Standard.

Strani agenti

Austrijski list navodi i kako Dodikov verbalni napad na Tanju Topić podsjeća na napade političara na nevladine organizacije u Mađarskoj i Rusiji, uz konstataciju da u Rusiji od 2012. godine organizacije a od 2020. i privatne osobe mogu biti registrovane kao "strani agenti". Za takvo „etiketiranje je dovoljan je navodni uticaj iz inostranstva".

Dodikov branilac na ročištu je tužbu odbacio kao "potpuno neosnovanu" i rekao da su Dodikove izjave "vrijednosni sudovi" i "mišljenja" zasnovana na "temeljnim istinama" kao i da su pojmovi „kvisling" ili „agent" „gotovo uobičajeni" i da generalno imaju „svoje mjesto u javnosti i lokalnoj političkoj kulturi na Balkanu", piše Standard. Dodaje i kako se Dodiku „ne sviđa što Topićeva radi za strance, što šira javnost u bh. entitetu Republici Srpskoj doživljava kao neprijateljski čin".

"Kritički komentar"

U presudi, koju je početkom decembra objavio Osnovni sud u Banjoj Luci, sudija je uvažio argumente Dodikovog advokata a tužba Tanje Topić je "na iznenađanje ostalih advokata, odbačena kao potpuno neosnovana", piše Strandard i navodi obrazloženje suda po kojem je „tužiteljica "javna osoba", pa je "granica kritičkog komentiranja" takve osobe u njenom slučaju pomjerena.

List ukazuje i kako je njemački advokat Reinhard Priebe, u izvještaju iz 2019. godine, definirao ozbiljne nedostatke u bosanskom pravosudnom sistemu, posebno u pogledu političkog uplitanja, ali da „nijedna od hitno preporučenih reformi nije uslijedila". U međuvremenu, "bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija je postao Dodikov savjetnik", piše između ostalog austrijski Standard.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu