Dogovor o zahtjevima Grčkoj (sa zagradama)

Nakon što je otkazan planirani izvanredni summit 28 zemalja članica EU-a na temu grčka kriza, uz napetosti je ove nedjelje nastavljen sastanak predstavnika 19 zemalja eurozone. Sve se vrti oko toga mogu li se pokrenuti pregovori o trećem paketu pomoći za Grčku. A razgovori na sastanku euroskupine u Bruxellesu su ove nedjelje tekli veoma napeto. Postoje brojne nesuglasice između pojedinih zemalja o tome kako i što dalje s Grčkom.

Spriječiti "ponižavanje Grčke i Grka"

Na prijetnje od strane ministara financija euroskupine (bez Grčke) da će, ukoliko ne dođe do kompromisa, Grčka ipak morati izaći iz eurozone te da će doći do takozvanog "grexita" (Grexit = Greece/Grčka + exit/izlaz), predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz je upozorio: "Moramo spriječiti da se Grčku i Grke ponižava."

Za iritacije se usto pobrinuo jedan papir kojega je izradio njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, a u kojemu je on predložio mogućnost da Grčka privremeno, odnosno najmanje u razdoblju od pet godina napravi "stanku od eurozone", što je ništa drugo nego "grexit na određeno vrijeme". Francuski predsjednik Francois Hollande je odmah odbacio takve prijedloge o "provizornom grexitu" izjavivši: "Grexit bi značio da se Europa kreće unazad. To ne želim." Nakon odbijanja i drugih predstavnika zemalja eurozone taj Schäubleov prijedlog je u potpunosti odbačen kao mogućnost rješenja grčkog problema.

Zbog nepomirljivih stavova u Bruxellesu oko Grčke, sastanak zemalja eurozone je čak privremeno prekinut kako bi se obavile konzultacije u "malom krugu". Taj mali krug se sastojao od njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Hollandea, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska te grčkog premijera Alexisa Tsiprasa i njegovog ministra financija Euclida Tsakalotosa. Nakon dvosatnih savjetodavnih razgovora je sastanak nastavljen s ostalim predstavnicima zemalja eurozone.

Kancelarka Merkel je pritom Tsiprasu jasno poručila da ona neće dopustiti da dođe do dogovora "pod svaku cijenu". A i ostali sudionici tog sastanka u Bruxellesu su poručili da se grexit može jedino izbjeći ako Tsipras i njegova vlada prihvate pooštrene zahtjeve vjerovnika. Većina zemalja eurozone, naime, nije zadovoljna prijedlozima reformi koje je uputio Tsipras te traže dodatne ustupke Atene prema kreditorima.

Još puno nejasnoća

Na koncu su se sudionici sastanka u Bruxellesu, predstavnici euroskupine, mukotrpno dogovorili o davanju prijedloga za rješavanje grčke krize. U jedanaest točaka toga kataloga zahtjeva su, međutim, ostale zagrade kojima se poručuje da u tim točkama još nema jasnog dogovora. No, ono što je jasno je bio navod o tome koliko će Grčkoj najvjerojatnije biti potrebno novca (u okviru mogućeg trećeg paketa pomoći) kako bi se mogla držati iznad vode. Sada je, naime, riječ o pomoći u iznosu od 82 do 86 milijardi eura.

Zahtjevi Bruxellesa upućeni Ateni kako bi mogla dobiti taj novac premašuju sve zahtjeve dosad nametnute kriznim zemljama u Europi. Sudionici sastanka u Bruxellesu su te oštre zahtjeve obrazložili "nužnošću ponovne uspostave povjerenja" u grčku vladu. Jedan od tih zahtjeva je da Grčka već prije početka pregovora o mogućem trećem paketu pomoći donese niz traženih zakona. Navodi se da je, između ostalog, riječ o reformama poreza na dodanu vrijednost i mirovinskog i pravosudnog sustava. Također se zahtijeva jačanje agencije za statistiku Elstat, kao i primjena EU pravila o boljoj kontroli financijskog sustava. Prema navodima grčkih medija, članovi grčke vlade su te zahtjeve nazvali "monstruoznima".

Vrijeme, međutim, ističe. Grčka još ovoga mjeseca međunarodnim vjerovnicima mora isplatiti 4,2 milijarde eura duga - novac kojega nema. Ta zemlja je u proteklih pet godina dobila 240 milijardi eura pomoći od međunarodnih kreditora.