Drezden: Težak Dan sjećanja na bombardiranje

Neonacisti, koji na godišnjicu bombardiranja Drezdena hodaju ulicama sa bakljama i zastavom oružanih snaga Njemačkog carstva (dijelovi ove zastave su djelomice korištena i u vrijeme nacionalsocijalizma - op. red.). Ova slika je dugo obilježavala Dan sjećanja na 13. februar posljednje ratne godine. I sukobi između desničarskih ekstremista i protudemonstranata su bili dio te slike. Da se u međuvremenu postupa manje borbeno je uglavnom zasluga "Radne grupe 13. februar". Njena inicijatorka je 2009. godine bila bivša gradonačelnica Helma Orosz. Cilj ove članice njemačkih demokršćana bio je formiranje saveza, koji obuhvata široke društvene slojeve, a koji se trebao suprotstaviti zloupotrebi Dana sjećanja.

Članovi ovog saveza su predstavnici iz svih područja života: politike, kulture, ekonomije, sporta, religije i nauke. Na bilans ovog saveza, nakon osam godina angažmana protiv nacionalizma i iskrivljavanja istorije, se gleda različito. Istina je da je manje obučenih u crno, ćelavih i agresivnih neonacista prisutno na obilježavanju Dana sjećanja, ali je zato više naizgled bezopasnih sljedbenika Pokreta Pegida koji je neprijateljski raspoložen prema strancima. Koliko njihovi nastupi mogu biti neprijateljski prema strancima može se vidjeti ponedjeljkom tokom njihovog redovnog marša koji održavaju u Drezdenu. A 13. februar ove godine pada upravo na isti dan - ponedjeljak.

Pegida protiv umjetničke instalacije

No Pegida skreće pozornost na sebe i drugim danima - uvijek kada njen osnivač Lutz Bachmann to smatra neohodnim. U lošem sjećanju je ostala njena akcija na Dan ujedinjenja Njemačke prošle godine. Tokom zvanične proslave tog praznika, koja je 2015. godine bila upriličena upravo u Drezdenu, članovi "Patriotskih Europljana protiv islamizacije Zapada" (PEGIDA) su se rugali kancelarki Angeli Merkel i drugim visokorangiranim zvaničnicima države. Bachmann je ljude mobilizirao putem društvenih mreža pri čemu je pozivao na "pauzu za cigaretu". Sličan scenario se očito sada sprema i za Dan sjećanja na 13. februar. 

Da se to može naslutiti pokazala je Pegida još proteklog utorka prilikom otkrivanja umjetničke instalacije "Monument" ispred Frauenkirche u Drezdenu. Instalacija sirijsko-njemačkog umjetnika Manafa Halbounija se sastoji od tri vertikalno postavljena autobusa na način kako se oni postavljaju u sirijskom Alepu s ciljem odbrane od snajperista. "Otpad mora biti uklonjen", zatražio je pristalica Pegide govoreći o ovoj instalaciji. Gradonačelnik Drezdena Dirk Hilbert je napadnut kao "izdajnik naroda". Ovaj demokrata, koji se zalaže za mir je već ranije dobijao prijetnje smrću, zbog čega je pod policijskom zaštitom.

Gradonačelnik Hilbert želi podsjetiti na žrtve rata

Ovo umjetničko djelo bi trebalo biti izloženo dva mjeseca i prema volji njegovog autora i gradonačelnika ono predstavlja dio obilježavanja Dana sjećanja na bombardiranje Drezdena 13. februara prije 72 godine. Hilbert brani koncept od svih uvreda.On je rekao da želi podsjetiti na žrtve njegovog grada tokom Drugog svjetskog rata baš kao i na žrtve građanskog rata u Siriji. Ljudskost znači i to da se ne zatvorimo u sjećanju na vlastite patnje iz prošlosti, rekao je Hilbert. Umjesto toga on predlaže da se "onima kojima su bombe sve uništile pruži ruka". 

Diskusija o instalaciji "Monument" je u međuvremenu postala još brizantnija jer je taj zid od autobusa koji služi kao model, navodno podignut u Alepu od strane militantnih selefija. To je izvijestio "Saechsische Zeitung" pozivajući se na izjave očevidaca. Da li je ova informacija istinita teško je provjeriti. No s druge strane i to opet spada u temu rata jer su propaganda i laži njegov sastavni dio. Bombardiranje Drezdena je savim jasan primjer za to. Čak i danas se raspravlja o tačnom broju poginulih u noći sa 13. na 14. februar 1945. godine. Kao i o tome da li se tu radilo o ratnom zločinu.  

Lanac ljudi u znak sjećanja

Gradonačelnik Hilbert je postao neprijatelj u očima stare i nove desnice i zbog toga jer je uoči obilježavanja Dana sjećanja na 13. februar upozorio na opasnost od stvaranja mita o žrtvama. Drezden je sve drugo samo ne nedužan grad, rekao je on. To da je imidž ovog grada unatoč svim njegovim i aktivnostima "Radne grupe 13. februar" ponovo pretrpio štetu je bolno i za Hilberta i za samu grupu. Utoliko se više nadaju da će sa obilježavanja Dana sjećanja ove godine moći poslati pozitivan signal iz ovog grada. Kada padne mrak i oglase se zvona ponovo će se okupiti više hiljada građana koji će, držeći se za ruke, formirati lanac ljudi na ulicama grada. 

Ova ideja o formiranju lanca ljudi, koja postoji od 2010. godine, je nastala iz protesta zbog zloupotrebe ovog dana od strane desnih ekstremista. 2015. godine je u tome učestvovala i Alternativa za Njemačku koja je formalno članica "Radne grupe 13. februar". No u ovoj godini gradski ogranak AfD-a neće učestvovati u formiranju lanca ljudi. Glasnogovornik AfD-a Gordon Engler je rekao da je razlog tomu taj što je sve "politički opterećeno".  

AfD se želi prisjetiti samo žrtava iz Drezdena

Atmosfera je bila ugrijana još prije dvije godine. Aktualna promjena mišljenja unutar Alternative za Njemačku bi vjerojatno mogla imati više veze sa generalnim skretanjem stranke u desno. I šef Gradskog odbora AfD-a u Drezdenu, Stefan Vogel, primjerice rigorozno odbija umjetničku instalaciju postavljenu ispred Frauenkirche. On kaže da ona provocira i vrijeđa sve stanovnike Drezdena i one koji su pogođeni bombardiranjem na kraju Drugog svjetskog rata. AfD će zbog toga radije 14. februara položiti vijenac na mjestu u gradu gdje postoji spomen ploča za skoro 7000 na tom mjestu spaljenih posmrtnih ostataka ubijenih tokom bombardiranja 1945. godine.  

Apel "Radne grupe 13. februar" Alternativa za Njemačku odbija. U apelu se između ostalog navodi: "Naša komemoracija se odvija ovdje i sada. I sadašnji konflikti kao onaj u Ukrajini ili rat u Siriji pokazuju svoju neljudskost. Iz iskustva koje imamo o krhkosti naših vrijednosti želimo skupa s Vama poslati znak humanosti i ljudskosti".