"Duh Gezija" pred ispitom zrelosti

Slike teških sukoba između demonstranata i policije su obišle svijet. Protesti su se proširili na još nekoliko gradova u Anatoliji u kojim je policija, potpomognuta pristalicama konzervativne vladajuće stranke AKP, također oštro postupila protiv demonstranata.

Recep Tayyip Erdogan, koji je u međuvremenu postao predsjednik Turske, podcijenio je „Duh Gezija“ koji mu je odbio poslušnost. Erdoganova želja za gradnjom, bar je ovdje, ograničena. U nedjelju (31.5) se navršava dvije godine od početka velikog napada policije na šatorsko naselje aktivista i običnih građana u parku Gezi. Da li postoji opasnost od novih sukoba.

Vrijeme za pisanje istorije

Na trgu Taksim sporedne ulice vrve od policajaca, kako u uniformama tako i u civilu. Oni su očito ponovo spremni da „ponovo pišu istoriju“, kako je u svom zahvalnom govoru policajcima rekao tadašnji guverner Istanbula Hüseyin Avni Mutlu.

Sedmicu prije parlamentarnih izbora savez „Solidarnost Taksimu“ takvu mogućnost neće dati policiji, kaže Can Atalay, jedan od advokata ove organizacije. Sve će mirno proteći, u najmanju ruku na drugim javnim mjestima i parkovima u metropoli na Bosforu koja u međuvremenu broji skoro 20 miliona stanovnika. „Gezi se pobrinuo da se mlada generacija ponovo politički angažuje i da zatraže svoja prava“.

Gezi je mnogim otvorio oči

Odricanje od svake vrste nasilja na drugu godišnjicu događaja pokazuju da je „Duh Gezija“ pred ispitom. Zašto od ovog pokreta otpora nije nastala politička partija kao što je bio slučaj u Njemačkoj sa Zelenim koji su nastali iz pokreta protiv nuklearki i naoružanja?

Pokret, koji mnogim ljudima u posljednje dvije godine daje mogućnost da se ponovo identifikuju sa sekularnim i modernim dostignućima Turske Republike, stare 92 godine, u potrazi je za političkom domovinom, demokratskom i parlamentarnom platforom. „Mlađa generacija samo zna za Edoganov AKP. Gezi im je otvorio oči“, kaže Ismail Saymaz, novinar lista "Hürriyet.

Ono što još nedostaje je političko prostor za dalji razvoj. To bi mogla biti Republikanska narodna stranka (CHP). Međutim, ona to nije jer ne nudi jasnu savremenu karizmu odricanja od nacionalizma kako je to radio osnivač Republike, Mustafa Kemal Atatürk. Stoga se Gezi pokret više orjentiše na Demokratsku narodnu stranku (HDP) pod vodstvom kurdskog političara Selahattina Demirtasa.

Ako bi „Duh Gezija“ na predstojećim parlamentarnim izborima 7. juna zaista mogao pomoći HDP-u da pređe izborni prag od 10 posto, Erdoganova AKP bi nakon 13 godina mogla izgubiti apsolutnu većinu.

Ayhan Erdogan, jedan od vodećih advokata žrtava sukoba u parku Gezi, upozorava na mogućnost da predsjednik Turske isprovicira sukobe: „On ne može drugačije oslabiti DHP kao pomagača haosa i okriviti je da je neprijatelj države“. Ovaj advokat zastupa porodicu Alija Ismaila Korkmaza kojeg su na protestima u Eskisehiru policajci, trgovci i poduzetnici toliko britalno pretukli da je preminuo od posljedica povreda.

Zahvaljujući Geziju su ljudi prekinuli okove

Dva policajca su u međuvremenu osuđena na 12 odnosno 13 godina zatvora, dok su tri trgovca i poduzetnika osuđeni svaki na po osam dok je jedan na tri i po godine zatvora. „Posvuda se nalazi veliki broj vjersko-fanatičkih grupa koje su spremne na nasilje i koje, kao pristalice AKP-a, napadaju mirne demonstracije i izazivaju nerede i sukobe“, upozorava advokat. Međutim, on vjeruje građanima koji se od Erdogana brane bez nasilja. „Zahvaljujući Geziju su ljudi napokon prekinuli okove“, kaže advokat.

Navijači najstarijeg istanbulskog nogometnog kluba Bešiktaš prema riječima njihovog vođe Cem Yakiskan „ni u kojem slučaju ne čele nikakve sukobe“. Protiv njega i još 34 člana navijača Bešiktaša koji sebe nazivaju „Čarši“ još uvijek traje sudski postupak zbog navodnog pokušaja izvođenja puča kako bi sa vlasti bila svrgnuta demokratski izabrana vlada. Yakiskanu i još trojici navijača prijete doživotne zatvorske kazne.

„Erdogan je precijenio moju moć“, kaže jedan 49-godišnjak jer on bi „radije da Bešiktaš bude prvak Turske nego da svrgava neku vladu“. Navijači Bešiktaša, okupljeni od 1982. godine, donacijama pomažu škole u Anatoliji, angažuju se u zaštiti životinja, pomažu u prirodnim nepogodama i bore se protiv rasizma. „Postali smo politički aktivni jer smo protivnici nepravde“, kaže Yakiskan.

U optužnici se govori da su aktivisti Čaršija koristili voden topove i teške građevinske mašine kako bi „napali premijerov ured u palati Dolmabašče.“ Inan Kaya, jedan od pravnih zastupnika optužene grupe navijača Bešiktaša kaže da je optužnica farsa: „Optužnica je napisana na 35 stranica. Od toga su na 21 stranici napisana samo imena i podaci o optuženim. Zahtjeva se zatvorska kazna od najmanje 49 godina bez da je konkertna optužnica napisana u 49 redova“.

Ispit za „Duh Gezija“ zavisi od toga da li će se oduprijeti provokaciji. Politička figura nije zamišljena jer se Gezi ne shvata kao „politilčka ideologija“ nego kao okupljalište mirnih aktivista iz svih političkih tabora. „Duh 68.“ je promijenio Evropu i društvu otvorio nove političke perspektive. Taj zahtjev upućuju i predstavnici „Duha Gezija“.