Erdogan iduće sedmice u olimpijskoj dvorani

Njemačka štampa između ostalog piše o dolasku turskog predsjednika u Sarajevo naredne sedmice. Internet portal Die Presse u članku od nazivom „Bosna: Erdogan iduće sedmice nastupa u olimpijskoj dvorani" prenosi:

„Predizborni skup turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji je najavljen za 20. maj, u četvrtak je i zvanično potvrđen. Ovaj javni skup će se održati u sportskoj dvorani u kojoj su se održale Olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine", piše između ostalog Die Presse i dodaje da sportska dvorana može primiti oko 20.000 gledalaca, a sa organizatorima događaja, Unijom evropsko-turskih demokrata (EUTD) – koja važi kao organizacija Erdoganove političke partije AKP – u srijedu je potpisan i odgovarajući ugovor.

"Prošle sedmice je najavljeni predizborni skup u glavnom gradu BiH izazvao i negativne reakcije. U početku je rečeno da zvaničnici nemaju nikakavih informacija o planiranoj posjeti. Turski ambasador u Sarajevu, Haldun Koc u ponedjeljak je objasnio da se radi o unaprijed pomjerenoj radnoj posjeti Erdogana Sarajevu. Nije htio komentarisati činjenicu da će dio posjete biti i predizborni skup", navodi se dalje.

U članku se dalje piše o tome da se austrijska vlada jasno izjasnila da je protiv Erdoganove posjete i čak je i pooštrila zakon o javnom okupljanju da bi lakše mogla otkazati nastupe stranih političara.

"Mogući nastupi turskog predsjednika su „nepoželjni", rekao je kancelarSebastian Kurz (ÖVP)", prenosi APA.

"Prema navodima Ureda za vanjske poslove nema nikakvih indicija da će se u Austriji održati bilo kakvi predizborni skupovi turskog predsjednika prije 24. juna za kada su najavljeni predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj", zaključuje se.

Sve veće komplikacije oko Irana

„Neuobičajeno žestoki izraelski raketni napadi na položaje u Siriji stvaraju strah da bi sukob mogao dalje da eskalira – i pretvori se u rat između regionalnih sila Izraela i Irana. Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je sve strane na uzdržanost i rekla da je situacija ekstremno komplikovana“, piše Spiegel online:

„Prema izraelskim navodima, ciljevi su bili baze iranske revolucionarne garde koja u Siriji operiše na strani predsjednika Bašara al Asada. Pored toga, pogođeno je i više sirijskih protivavionskih baterija, među njima i neke koje su starije sovjetske proizvodnje.“

„Tokom proteklih mjeseci, situacija na sirijsko-izraelskoj granici se pogoršala. Grupe povezane sa Asadom, među njima Iranci i borci Hezbolaha, osvajaju zemljište. Njihovi položaji su sve bliže Golanskoj visoravni, na koju pretenduje Sirija, ali je anektirao Izrael (...) Ta visoravan je od strateški važnog značaja, jer se sa nje mogu kontrolisati i sjeverni dio Izraela i granična područja Sirije i Libana.“

„Važni akteri u ratu u Siriji kao što su Turska i Izrael o svemu se dogovaraju sa Kremljom. To je moglo da se vidi u srijedu u Moskvi. Izraelski premijer Netanjahu – inače uvijek nepokolebljivo na strani Amerike – u glavnom gradu Rusije je demonstrirao slogu sa američkim rivalom. Prilikom susreta sa Vladimirom Putinom Netanjahu je čak okačio sebi Georgijevsku lentu. To je s jedne strane simbol sjećanja Rusa na pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Ali je i znak raspoznavanja proruskih jedinica koje se bore u Istočnoj Ukrajini – protiv kijevske vlade koju podržavaju SAD.“

Pročitajte i: Iranske snage na meti Izraela

„Mnogo govori u prilog tome da je Netanjahu prije vazdušnih napada dobio odobrenje Rusije. Izraelsko ministarstvo odbrane je ubrzo poslije napada objavilo da je ruska strana prije toga informisana o operaciji – kako bi bilo izbjegnuto ranjavanje ili ubijanje ruskih vojnika“, piše Spiegel.

Frankfurter Allgemeine Zeitung prenosi da „ponovo uvedene sankcije u praksi pogađaju gotovo isključivo vanameričke firme, kako je to objasnio američki advokat i stručnjak za embargo Erih Ferari (...) Njemačka preduzeća koja ne zadovolje direktivu Vašingtona, mogu i sama da postanu cilj američkih sankcija. Njih Ministarstvo finansija SAD stavlja na listu preduzeća sa kojima američke firme, banke i osobe ne smiju više da posluju.“

„Nikakvo čudo što njemačka udruženja privrede BDI i DIHK sada strahuju za trgovinu sa Iranom koja se upravo uhodala. Oni su apelovali da njemačku vladu i EU da zaštiti njihovo poslovanje.“

Priredili: Saša Bojić i Aida Sofić Salihbegović