Erdoganova sjenka nad Balkanom

„Od kako je Redžep Taib Erdogan preuzeo vlast u Turskoj 2003. godine, ova zemlja stalno naglašava kulturološku i istorijsku povezanost sa muslimanskim društvima na Balkanu. Pri tome se zajednička prošlost regiona u Osmanskom carstvu prikazuje u novom i povoljnom svjetlu. Stotine građevinskih spomenika iz te epohe je spašeno i često skupo restaurirano. Turska se predstavlja ne samo kao nasljednik imperijalne tradicije, već i kao moderna muslimanska država, orijentirana ka privrednom rastu, koja bez problema spaja religiju i ekonomski napredak. Tako su uspostavljene bliske veze sa muslimanskim religijskim zajednicama na Balkanu i etablirana mreža škola pod turskim rukovodstvom. S pravom se ovaj program označava kao „neoosmanski" jer on povezuje povratak na tradiciju i istoriju sa ciljem da se poveća politički i ideološki utjecaj Turske. Što se tiče područja obrazovanja tu Turska bez sumnje daje veliki doprinos u modernizaciji muslimanskog društva na Balkanu", piše Neue Zuercher Zeitung o turskom utjecaju na Balkanu. List također navodi da je i unutarturski konflikt između Erdogana i Guelenovog pokretak prenesen i na Zapadni Balkan.

Braća Erdogan i Bakir

List ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina glavno uporište turskog utjecaja u regionu. „Razlog tome je da u BiH Erdoganov politički islam ima ideološkog saveznika u predsjedniku SDA i članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću. Erdogan redovno podržava svog „brata Bakira" na izborima. Politička i ekonomska povezanost između njih dvojice je veoma velika", piše NZZ.

Ovaj list ocjenjuje da je dolazak AKP-a na vlast (2002.) u Ankari donio sa sobom i jednu novu, religioznu elitu na vlast koja ima sasvim drugačiji pogled na Balkan od njenih kemalističkih prethodnika: „Ona na Balkan nije gledala kao na periferiju ili problematičnu zonu, već kao na jezgru starog carstva iz kojeg potiču njeni brojni uspješni veziri i generali. Tako je formulirana nova politika koja bi prije svege sredstvima „soft power" trebala izvršiti utjecaj prije svega na, najvećim dijelom, sekularno muslimansko stanovništvo", piše NZZ i ocjenjuje: „Centralni preduvjet za ulogu Ankare na Zapadnom Balkanu je sumnja brojnih muslimana u to da je EU spremna za prijem ovih zemalja u svoje članstvo. Turska se trenutno prezentira kao neliberalna autokratija. I dok utjecaj EU nestaje na Zapadnom Balkanu se formiraju slične forme političke vladavine".

Duga lista želja

Njemačka kancelarka Angela Merkel sastaje se u četvrtak (02.02.) sa turskim predsjednikom Redžepom Taibom Erdoganom u Ankari. Berliner Zeitung donosi tekst pod naslovoma „Lista želja za Merkelovu je duga". Ovo je prva posjeta Merkelove Ankari nakon neuspjelog puča u Ankari 15. jula prošle godine. „Turski vojnici koji traže azil u Njemačkoj, odnos obje strane prema pokušaju puča, obostrane optužbe zbog zastoja u provedbi sporazuma o izbjeglicama: Za razgovor ima mnogo tema", piše Berliner Zeitung. „Još ranije je kancelarka kritizirana zbog putovanja – prije svega zbog trenutka u kojem putuje: Erdogan naime u aprilu planira referendum o njegovoj ustavnoj reformi kojom želi povećati svoje ovlasti. To da ga Merkel sada posjećuje Erdogan će prodati kao podršku svom reformskom kursu, upozorava opozicioni političar Kemal Kilicdragouglu", piše Berliner Zeitung.