EU cilj sistematske ruske propagande

Propaganda sa ciljem da se sruše demokratske vrijednosti u Europi - nju provodi ruska Vlada. Pri tome Moskva cilja na pojedine novinare i političare u EU. Ovo stoji u rezoluciji Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta koja je usvojena u ponedjeljak.

Dalje se u rezoluciji navodi: "Ruska Vlada koristi na agresivan način širok spektar sredstava kao što su think-thank organizacije, višejezične televizijske emisije (primjerice Russia Today), pseudo novinske agencije, socijalne medije i internet trolove kako bi atakirala na demokratske vrijednosti, podijelila Europu, sakupila podršku u Rusiji i stvorila utisak da postoje propale države u istočnom susjedstvu EU."

Poslanici u Europskom parlamentu su pozvali predstavnike medija u EU da sakupljaju dokaze ove propagande.  Poslanici su također izrazili zabrinutost da su neke zemlje članice EU, usljed nedostatka svijesti o ruskim aktivnostima, ciljevi pojačane ruske propagande i dezinfomiranja.

U EU bi se radna grupa za stratešku komunikaciju trebala suprotstaviti toj propagandi. Rezolucija Europskog parlamenta sada zahtijeva da ova radna grupa među diplomatama EU izgradi "potpuno jedinstvo" i obezbijedi "prikladno osoblje i financijska sredstva".

Anna Fotyga, izvjestiteljica o rezoluciji, u razgovoru za Deutsche Welle kaže da mora biti više učinjeno kako bi se otkrili "propagandni mehanizmi" koji su usmjereni na pojedine zemlje, EU u cjelosti i Zapad.

Margarita Simonjan, glavna urednica RT (bivši Russia Today), u razgovoru za DW kaže da ova rezolucija znači napad na slobodu mišljenja u EU: "Ovo je prilično interesantno tumačenje punohvaljenih zapadnih vrijednosti prije svega slobode izražavanja. U praksi se to svodi na to da se među doslovno hiljadama europskih medijskih kuća napadne jedan od malobrojnih izdvojenih glasova", navodi Simonjan u pisanoj izjavi i nastavlja: „Ako išta potkopava javno povjerenje u europske institucije onda je to ovo."     

Previše suptilne metode

Thomas Olivier, šef savjetodavne firme Lowlands Solutions, čije je sjedište u Nizozemskoj, kaže da ruska kampanja ima svoje ishodište u tome da je Zapad Rusiju stalno javno osuđivao zbog očitih demokratskih deficita. 

„Ruska propaganda je uvijek ciljana na to da potkopa demokratske vrijednosti Europe jer je Zapad politički sistem u Moskvi kroz istoriju često označavao kao totalitarni, loš i neljudski", kaže Oliver za DW.

On sumnja u to da rezolucija zaista može djelovati protiv strategije ruskih medija i onih koji ih podržavaju: „Brojne ruske mjere su jednostavno previše suptilne i maskirane da bi ih se zaista moglo pobijediti ili neutralizirati. Rezolucija neće voditi pojačanoj svijesti ili aktivnom odnosu da bi se djelotvorno suprotstavilo ovoj propagandi i kampanji dezinformiranja."

„Korumpirani, dekadentni Zapad"

U avgustu je Center for European Policy Analysis, sa sjedištem u Washingtonu, objavio izvještaj u kojem se analizira ruska propaganda i predlaže protustrategija.

U izvještaju se navodi: „Ruska kampanja dezinformiranja u srednjoj i istočnoj Europi nadilazi jezičke i političke granice. Ona koristi političare koji protestuju, koji su protiv establišmenta, na obje strane političkog spektra kako bi diskreditirala vlade, političare i institucije Zapada, Europske unije i NATO-a. Istodobno ta propaganda potvrđuje poruku Kremlja."

Ovaj institut iz Washingtona navodi da je državni ruski portal vijesti „Sputnik" odlučujuće sredstvo za proširenje ruskog načina gledanja na Zapad."Ono što je bitno za Kremlj nije izbalansiranost, već suprotno: jednostrana nenaklonost prema mainstreamu. Sputnik tako daje nesrazmjerno mnogo prostora političarima iz srednje i istočne Europe, koji nisu dio establishmenta i to radi sistematski. I čak i ako portal političare okupljene oko političkog centra citira on bira izjave koje odgovaraju sveukupnoj slici korumpiranog, dekadentnog Zapada koji je neprijateljski prema Rusiji", navodi se u izvještaju.

Ova rezolucija nije prvo upozorenje Europskog parlamenta kada je riječ o mogućim posljedicama ruske propagande. Pa ipak ona predstavlja novo poglavlje u pokušaju da se dobije utjecaj na informacije i formiranje javnog mišljenja. Glasanje o rezoluciji je planirano za novembar.