EU ne smije prepustiti Balkan Rusiji, Turskoj, Arapima…

EU se proteklih godina bavila brojnim problemima koji nisu u direktnoj vezi sa Zapadnim Balkanom. Perspektiva ulaska u EU je tako donekle pala u drugi plan i za same političke elite u državama poput BiH, Srbije, Makedonije i Albanije. To je povod da su se nedavno socijaldemokrate Njemačke oglasile posebnom deklaracijom o potrebi djelovanja Njemačke i EU u tim državama.

“Ne smijemo zaboraviti da se radi o državama Evrope, te da iz tih zemalja dolaze brojni tražioci azila koji uopšte nisu politički progonjeni. Ogroman broj mladih želi da napusti zemlje rođenja jer nemaju nikakvu perspektivu. To je signal da te zemlje ne smiju izaći iz fokusa političkog djelovanja EU”, kaže Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga, koji je jedan od inicijatora donošenja deklaracije SPD-a.

U ovoj deklaraciji se prvo iznosi kratka analiza stanja u spomenutim državama: korupcija, nepotizam, nemoćni parlamenti, pravosuđe u rukama politike i nedostatak slobode medija su samo neki od problema.

Upozorava se da bi to moglo dovesti do ponovne destabilizacije regiona, pa čak i do rasplamsavanja novih međuetničkih sukoba. Posljedica gubljenja nade u brzi ulazak u EU je i to da mladi traže uzore na drugoj strani, neki od njih postaju lak plijen za one koji vrbuju borce za rat u Siriji ili za izvođenje terorističkih napada. BiH je nedavno direktno osjetila posljedice takvog stanja, navodi Juratović.

“Zabrinut sam ne samo zbog BiH, nego i zbog stanja u cijelom regionu. Previše je negativnih tendencija, previše se mrzi, previše se traže neprijatelji i razlozi zbog čega nešto ne ide kako treba. Ako želimo dati perspektivu i BiH i Zapadnom Balkanu onda se mora početi nešto voljeti, a ne mrziti. Morate stvarati prijatelje, a ne neprijatelje.”

Ubrzati pristupne pregovore

Zbog svega toga, SPD traži da Njemačka i EU moraju dati novi zamah reformskim procesima i procesu evropskih integracija. Tako bi trebalo intenzivirati pristupne pregovore, posebno sa Srbijom, uključujući i one koji se tiču reforme pravosuđa i odnosa sa Kosovom. S Kosovom se mora što je brže moguće potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te uvesti bezvizni režim. BiH se mora pomoći u reformi Dejtonskog ustava koji koči napredak zemlje.

Josip Juratović se zalaže za to da se pristupni pregovori otvore što je brže moguće sa svim državama Zapadnog balkana, ali i dodaje: “Samo mijenjanje zakona ne donosi mnogo. Ti zakoni moraju zaživjeti i moraju se sprovoditi, što je malo teži proces.”

EU mora stoga pronaći načine da podrži reformske snage unutar tih zemalja. Jedan od načina za to je da se podrži i razvoj privrede. Posebno se pozdravlja njemačko-britanska inicijativa za privredni oporavak BiH.

“Ta inicijativa je pravi korak, mada moram reći da se stvari na terenu odvijaju presporo. Ne samo zbog EU, nego i zbog naših partnera, političkih lidera u regionu. Čini mi se da njima nisu najvažnije teme o kojima mi neprestano govorimo”, kaže Juratović.

Jačati regionalnu saradnju

U SPD-u vjeruju da EU mora usvojiti konkretne mjere za poboljšanje regionalne infrastrukture – puteva, željeznica, riječnog saobraćaja... Napredak, regionalna saradnja i saradnja sa EU nije moguća bez uvezivanja regiona u panevropske saobraćajne koridore. Moraju se otvoriti perspektive za strane investitore, pomoći razvoj trgovačkih komora. EU mora konkretno raditi na tome da se male i firme srednje veličine dobiju neophodni krediti za razvoj biznisa.

Zahtijeva se i sklapanje posebnog sporazuma između EU i država Zapadnog Balkana o saradnji na polju obrazovanja i nauke. Mladima će se otvoriti perspektiva za ostanak u njihovim domovinama i za posao samo ako steknu znanja i vještine koje će koristiti na poslu.

Kina, Rusija i Turska ne spavaju

Istovremeno, propuste u djelovanju EU koriste Kina, Rusija, Turska i arapske države koje se sve više angažuju u tom regionu. EU sve više gubi svoje pozicije, a upravo u njenom je interesu da se balkanske države što jače privredno integrišu sa ostatkom Evrope.

Posebno podložna stranim uticajima je BiH, koja ima unutrašnje slabosti, tvrdi Juratović. Jedan od razloga za je svakako Dejtonski sporazum, ali i nepostojanje unutrašnjeg konsenzusa o tome šta se želi.

“Može se govoriti o nedostacima Dejtonskog sporazuma, odnosno ustava. Ipak, od građana BiH zavisi šta će napraviti od svega toga. Da se izrazim u prenesenom smislu, moraju postojati pravila koja svi poštuju. Možete se u prometu voziti raznim automobilima, ali svi moraju poštovati ista pravila, iste propise. U suprotnom nastaje haos. Građani BiH moraju sami uspostaviti ta pravila koja će svi poštovati, taj novi ustav i to ne može doći izvana. EU sigurno može pomoći u tom procesu.”

Jačanje demokratskih procesa je lijek protiv nacionalizma

Posebno poglavlje deklaracije SPD-a posvećeno je jačanju demokratije i civilnih struktura. EU mora djelovati na jačanju demokratskih procesa, kako unutar stranaka, tako i unutar samih parlamenata. Upozorava se kako su brojni mladi jednostavno “okrenuli leđa” politici, ali da su mnogi od njih angažovani u nevladinim organizacijama. Zapad mora ohrabriti te mlade ljude da se angažuju na razvoju demokratije, borbi protiv korupcije i na borbi protiv drugih problema ne samo unutar nevladinih udruženja građana, nego i direktnim djelovanjem u politici.

Još jedan od problema koji je prisutan ne samo u balkanskim državama, nego u posljednje vrijeme i u državama EU jeste jačanje nacionalizma. Nacionalizam nailazi na posebno plodno tlo u državama Balkana koje su prije dva desetljeća bile zahvaćene ratovima.

Zapadnoevropsko iskustvo u proteklih sedamdeset godina govori da su razlike među ljudima bogatstvo, a ne teret, ističe Juratović: “ Nacionalizam je rak rana cijele regije Balkana. Sve je podređeno nacionalnim interesima, a premalo se vodi računa o temeljnoj vrijednosti EU – pravu pojedinca. Kad pravna država zaštiti pojedinca, time će zaštititi i prava kolektiva.”

Protiv nacionalizma se može boriti jedino jačanjem demokratije, ali i podrškom nezavisnim i kritičkim medijima, te zajedničkom interpretacijom istorije. EU mora pomoći državama na prostoru bivše Jugoslavije da zajednička interpretacija istorije bude vidljiva i u školskim udžbenicima.

Osim toga se mora uspostaviti i saradnja i stvaranje partnerskih odnosa među gradovima i školama regiona, ali i regionalne mreže mladih, po uzoru na one koje postoje između Njemačke i Francuske, te između Njemačke i Poljske.