EU: Podrška "revoluciji Heika Maasa"

Brisel se u posljednje vrijeme sve više ljuti na Mađarsku, koja redovno blokira saopštenja Evropske Unije koja se odnose na Hong Kongu ili Bliski Istok. Za njih je potrebna jednoglasna odluka svih 27 država članica Evropske unije. "Ne možemo više dopustiti da budemo taoci onih, koji svojim vetom paraliziraju evropsku vanjsku politiku", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u ponedjeljak (7.6 2021.) na konferenciji sa ambasadorima održanoj u Berlinu o vanjskoj politici EU . "Veto se mora ukinuti", nastavio je Maas, "čak i ako to znači da jednog dana možete biti preglasani".

- pročitajte i ovo:  EU i planovi za reforme

Evropska unija nema zajedničku vanjsku politiku u užem smislu te riječi. Institucije EU samo pokušavaju koordinirati politike 27 država članica. Zbog toga, EU-ugovori zahtijevaju poštivanje principa jednoglasnog odlučivanja. Teoretski se to može zaobići bez promjene ugovora i to primjenom takozvane „passarelle”- (premošćujuće) klauzule . U tom slučaju, članice EU mogu se dogovoriti da odluku, koja bi trebala biti izglasana jednoglasno, donesu većinom glasova. Problem je u tome što se i o tome mora odlučiti jednoglasno.

Posljednjih godina Maas se u intervjuima više puta založio za ukidanje veta u donošenju vanjsko-političkih odluka. Sve takve inicijative, poput trenutne, naišle su na veliko odobravanje u Evropskom parlamentu, ali i na otpor u mnogim državama članicama i skepsu među ekspertima.

"Potpuno se slažem s Heikom Maasom", kaže Iratxe Garcia Perez, predsjedavajuća Kluba zastupnika lijevog centra S&D (Progresivni savez socijalista i demokrata), u kojoj su i njemački socijaldemokrati. U intervjuu za DW podsjetila je da je S&D već dugo tražio okončanje principa jednoglasnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici: "Pravom na pojedinačni veto EU je osuđena na nedjelotvornost. To moramo prevazići ako želimo da EU postane istinski globalni igrač (global player) s jakim i važnim glasom." Ako su 26 država članica u stanju da govore jednim glasom o Kini, Rusiji ili Izraelu, neprihvatljivo je da vlada 27. zemlje-članice EU potkopa ovu zajedničku liniju, primjećuje Garcia Perez.

- pročitajte i ovo:  Zbog prizemljenja zrakoplova: EU Lukašenku prijeti sankcijama

"Jednoglasnost podriva efikasnost i kredibilitet EU"

Guy Verhofstadt iz Kluba poslanika Renew Europe također je pozitivno reagirao na Maasovu inicijativu. "Tačno! Izricanje sankcija EU Bjelorusiji vuklo se mjesecima, Mađarska koči donošenje deklaracije EU o Hong Kongu, Kipar je stavio veto na G7-ambicije Evropske unije o oporezivanju korporacija. Svaki dan se suočavamo sa novim primjerom koji pokazuje da jednoglasnost podriva efektivnost i kredibilitet EU ", rekao je Verhofstadt.

- pročitajte i ovo:  Njemačka štampa: Orban sve izolovaniji, ni izlazak iz EU nije nezamisliv

Manfred Weber (CSU), vođa grupe Kršćansko-demokratske evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu, izašao je na evropske izbore 2019. godine sa zahtjevom za ukidanjem prava veta u oblasti vanjske politike EU.

Još uvijek prerano?

Uprkos takvim zahtjevima koji dolaze iż Evropskog parlamenta (EP), puno država EU neće promijeniti svoj kurs - a bez njih se Maasova revolucija ne može dogoditi. Još je prerano za ukidanje pravila jednoglasnosti, kaže jedan zapadni diplomata u Briselu i postavlja retoričko pitanje: "Može li iko zamisliti da bi Grčka mogla biti nadglasana u politici prema Turskoj? Ili Poljska u politici prema Rusiji?"

Službene izjave o Maasovoj inicijativi očekuju se najranije na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU u Luksemburgu (21. juna 2021). Kada se prošle godine u EP odužilo donošenje odluke o produženju sankcija protiv zvaničnika bjeloruskog režima okupljenih oko Aleksandra Lukašenka - jer su ih Grčka i Kipar povezali s EU-odlukama protiv Turske - Vijeće EU je insistiralo na poštivanju principa jednoglasnosti - iako u slučaju produženja sankcija postoji mogućnost donošenja odluka većinom. Čak su i Poljska i Litvanija bile protiv kršenja pravila konsenzusa, premda su navaljivale da dođe do proširenje sankcija Bjelorusiji.

"To nije isprazna rasprava"

"Ovo nije isprazna rasprava i Njemačka je s pravom ponovo pristupila tom pitanju", kaže Georg Riekeles iz Centra za evropsku politiku u Briselu. "Ne bih to povezao izravno s njemačkom predizbornom kampanjom. Svijet se vraća teškoj igri - geopolitici, stoga bi EU trebala sazrijeti kako bi djelovala učinkovito. Ako se EU u svemu bude držala principa jednoglasnosti, predstoje joj teška vremena ".

Riekeles priznaje da promjena EU-ugovora  trenutno nije na dnevnom redu i da prelazna passarelle-klauzula trenutno nije moguća. Međutim, želio bi "detaljnu raspravu". Ne može zamisliti odluke koje se donose većinom, na primjer, po pitanjima odbrane - ali može o nametanju sankcija ili o ljudskim pravima.

"Uz to, trebali bismo razmotriti kako postupati s prigovorima u slučaju veta Mađarske na deklaraciju o Hong Kongu. Rješenje bi moglo biti donošenje deklaracije 26 zemalja EU bez Mađarske," navodi Riekeles.

Tema za konsultacije sa građanima EU

Ideju za odmicanje od veta promovirao je još Jean-Claude Juncker, šef Evropske komisije u periodu od 2014. do 2019. godine. "Podijeliti suverenitet tamo gdje je potrebno čini svaku našu zemlju jačom", ustvrdio je Juncker u svom govoru o stanju u EU 2019. - i pozvao zemlje-članice da se odmaknu od trenutnog pravila jednoglasnosti kada je u pitanju donošenje vanjskopolitičkih odluka.

Njemački ministar vanjskih poslova Maas predložio je da se ta tema uvrsti u dnevni red "Konferencije o budućnosti Evrope". On je time mislio na konsultacije sa građanima širom EU, koje su u toku i koje bi trebale biti okončane naredne godine i to prijedlogom za reforme EU.

"Vrlo je vjerovatno da će se pitanje ublažavanja pravila jednoglasnosti u vanjskoj politici pojaviti u završnom paketu prijedloga EU-reformi. No priznajem da ne vidim ozbiljnu šansu da se ova reforma provede", zaključuje Janis Emmanouilidis iz think-tanka European Policy Centre.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu