EU-samit: mlak odgovor na omikron i upozorenje Rusiji

Na svom prvom sastanku šefova država i vlada članica EU-a u Bruxellesu (16.12.) novi njemački kancelar Olaf Scholz je odmah imao prilike iskusiti način rada i debatiranja u tom krugu. Sastanak je počeo u 10 sati ujutro i onda su sudionici punih 14 sati sjedili zajedno, zajedno su dva puta jeli i puno govorili. I to premda je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predvidio da neće biti doneseni važniji zaključci. Najavljena je samo razmjena mišljenja o suzbijanju pandemije, prijetnji koja dolazi iz Rusije i europskoj obrambenoj politici.

No zapelo je već kod teme COVID-19. Ako svaki sudionik sastanka govori samo pet minuta o jednoj temi, to znači da je kod 27 država članica za izlaganja potrebno više od dva sata. I da kontroverzne rasprave mogu potrajati.

Kod korone svi zajedno i svaki za sebe

Što se tiče suzbijanja pandemije, šefovi država i vlada su istaknuli nužnost međusobnog dogovora o mjerama. Konkretna provedba je prepuštena Europskoj komisiji. No ona može samo utvrditi da pojedine države članice, primjerice, odstupaju od zajedničke linije i traže dodatne uvjete za putovanja.

Portugal, Irska, Grčka i Italija sada pored potvrde o cijepljenju za ulazak u zemlju traže i negativan test na koronu. To isto će od nedjelje zahtijevati i Francuska, ali samo za putnike iz Velike Britanije. Te mjere su obrazložene brzim širenjem novog soja omikrona u EU-u. Ostale članice Unije pak i dalje ostaju pri COVID-potvrdama kojima se dokazuje da je neka osoba ili cijepljenja ili negativno testirana ili preboljela koronu.

Sudionici sastanka su odlučili da se važenje potvrde o cijepljenju ograniči na maksimalno devet mjeseci, nakon čega je nužna i treća, booster-doza.

Šefovi država i vlada su bili jedinstveni i u ocjeni da se epidemiološka situacija u EU-u zbog omikrona naglo pogoršala. „Ističemo životnu važnost cjepiva u kampanji protiv pandemije", stoji u priopćenju sa sastanka. No broj cijepljenih se još uvijek znatno razlikuje od članice do članice. Mnoge države na istoku Europe imaju kvotu ispod 60 posto, upozorila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Sudionici sastanka su se založili i za što brže cijepljenje booster-dozom. Naravno, svaka država je sama nadležna za provedbu tih preporuka i zaključaka.

Alarm vlastitih stručnjaka

I dok je u Bruxellesu trajalo vijećanje, u Stockholmu je voditeljica Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) Andrea Ammon izrazila veliku zabrinutost. Rekla je da je zbog pojave novog soja omikrona nemoguće spriječiti naglo povećanje broja novozaraženih u EU-u u idućih nekoliko tjedana. „Omikron će dovesti do povećanja broja hospitaliziranih osoba. Države trebaju znatno pojačati svoje kampanje za cijepljenje", naglasila je Ammon te dodala: „Samo cijepljenje neće moći ograničiti učinak soja omikron jer jednostavno nema dovoljno vremena da bi se nadoknadio zaostatak u cijepljenju koji još uvijek postoji." Voditeljica ECDC-a zato preporučuje uvođenje ograničenja za putovanja u cijeloj Europi, kao i zabrane velikih manifestacija i svih mogućih kontakata – u prijevodu: lockdown. Na samitu EU-a nije bilo konkretnog odgovora na taj zahtjev.

Upravo suprotno. Luksemburški premijer Xavier Bettel se izjasnio protiv većih ograničenja: „Ne vjerujem da su ograničavanja putovanja pravi odgovor. Već dvije godine svi mi moramo živjeti s tim virusom. I sada svima reći da ostanu kod kuće? Kad-tad je više dosta!" I u Luksemburgu građani prosvjeduju zbog uvođenja pravila 3G (pristup samo za cijepljene, koji su preboljeli koronu ili su negativno testirani). Prije dva tjedna antivakseri su se okupili i pred premijerovom kućom.

Nužne su provizorne bolnice?

U preporukama ECDC-a, koje su objavljene usporedo s održavanjem sastanka na vrhu EU-a, se također kaže: „Treba razmotriti hitno planiranje proširenja kapaciteta u zdravstvu kako bi se mogao zbrinuti veliki broj novih slučajeva." Drugim riječima, ECDC preporučuje otvaranje dodatnih provizornih bolnica i odjela kako bi se osigurali kapaciteti za povećani broj novozaraženih.

Šefovi država i vlada nisu reagirali ni na tu preporuku. Ako se pokaže istinitim da se broj zaraženih omikronom kao u Velikoj Britaniji udvostručava sva dva do tri dana, u EU-u bi već krajem ove godine moglo biti na stotine tisuća novih slučajeva. Andrea Ammon je u svojoj video-poruci sudionicima samita i javnosti naglasila da omikron svojim razantnim širenjem i ogromnim brojem zaraženih dovodi do krize, pa čak i ako je tijek bolesti blag.

Signal upućen Putinu

U skladu s prethodnim najavama, sa sastanka na vrhu je upućeno ozbiljno upozorenje Moskvi zbog kretanja ruske vojske na ukrajinskoj granici. „Bili smo jedinstveni oko toga da je od najveće važnosti da se ne mijenjaju granice u Europi", rekao je njemački kancelar Scholz na zajedničkoj konferenciji za novinare s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

EU je zaprijetio ozbiljnim posljedicama ako se ruski predsjednik Putin odluči za agresiju. No još nisu dogovorene nove gospodarske sankcije, ali se pripremaju. U krajnjem slučaju EU bi u roku nekoliko sati mogao biti u stanju, primjerice, Rusiju isključiti iz međunarodnog platnog sustava Swift. Još nije dogovoreno uključivanje rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2 u katalog sankcija. Scholz je to pitanje ostavio otvorenim.

EU je isključio mogućnost uvođenja „preventivnih" sankcija koje je već sada zatražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Kako je priopćeno, Unija želi i dalje pokušati uspostaviti dijalog s Kremljem. Scholz i Macron su se založili za ponovno oživljavanje tzv. „normandijskog formata" u kojem bi sudjelovali ruski i ukrajinski predsjednici. Putin je zahtijevao direktne pregovore o „sigurnosnim jamstvima" za Rusiju, a NATO je ponovo ponudio razgovore u Vijeću NATO-Rusija.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu