EU će i dalje nadgledati priliv azilanata

„Danas, 09.06., nije bilo prijedloga za bilo kakvom suspenzijom, već su samo neke zemlje izrazile svoju zabrinutost situacijom. Dogovorili smo se da ćemo tu temu ponovo razmotriti tokom poljskog predsjedvavanja EU, u drugoj polovini godine“, izjavila je komesaraka za unutrašnja pitanja EU, Sesilija Malmstrom, poslije prvog dijela sastanka Savjeta ministara unutrašnjih poslova EU održanog u četvrtak, 09.06., u Luksemburgu.

Ovom prilikom, Evropska komisija je evropskim ministrima predstavila i svoj šestomjesečni izvještaj o nadzoru sprovođenja i efektima vizne liberalizacije za zemlje Zapadnog Balkana:

„Jasno je da je u nekim poljima došlo do progresa, ali jasno je i da dalje postoji veliki broj potražilaca azila koji prvenstveno dolaze iz Makedonije i Srbije u EU“, naglasila je Malmstrom.

Progresa ima, ali je potrebno smanjiti broj potražilaca azila sa Zapadnog Balkana

U izvještaju Evropske komisije navodi se da je dobra činjenica to da većina putnika iz zemalja Zapadnog Balkana u EU dolazi u „dobroj namjeri“, a da samo mali broj lica, i to u većini slučajeva Romi i etnički Albanici, zloupotrebljavaju mogućnost slobodnog putovanja za neosnovano traženje azila. Podsjećajući da je manje od jednog procenta svih podnijetih zahtijeva za azil odobreno, evropska komesarka za unutrašnja pitanja objašnjava:

„Znam da zemlje pokušavanju da nađu riješenje za ovakvu situaciju. Ljudi koji dolaze uglavnom su iz romskih zajednica i oni žive u teškim uslovima. Ti uslovi se moraju poboljšati, ali to se ne može uraditi “preko noći”. Potrebno je više zalaganja od strane vlada ovih zemalja u tom pravcu, ali i u pravcu ciljanih informativnih kampanja.”

U EU još bez odluke o novim mjerama

Pored situacije sa prlivom azilanata sa Zapadnog Balkana, ministri unutrašnjih poslova EU u Luksemburgu razgovarali su i o prijedlogu Evropske komisije o uvođenju mehanizma suspenzije slobodnog putovanja, pod vrlo određenim uslovima i u slučaju “krajnje mjere”. Ovaj prijedlog koji, između ostalog, omogućava brže i lakše privremeno uvođenje graničnih kontrola u okviru Šengena, zasnovan je na želji da se ojača šengenski sistem i izbjegnu problemi jednostranih poteza članica Unije, koji su uslijedili kao reakcija na priliv azilanata sa Sjevera Afrike. U šengenskom sistemu u kome je i sada predviđena mogućnost privremenog uvođenja graničnih kontrola u “hitnim situacijama”, još nema jedinstvenog stava oko ovođenja novih, striktnijih mjera upravljana granicama.

Autor: Marina Maksimović

Od. ured.: S. Tanović