Hitna sjednica posvećena izbjegličkoj krizi

I berlinski spor oko statusa sirijskih izbjeglica kratko je pomenut pred zgradom Evropske unije u Briselu, gdje se održava konferencija posvećena izbjegličkoj krizi. Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière, koji je za razliku od kancelarke bio protiv prava na spajanje porodica, podcrtao je da ostaje pri svom mišljenju i da je potreban razgovor sa koalicionim partnerom, te da se na konferenciji ministara unutrašnjih poslova treba pripremiti odluka o kojoj bi se diskutovalo u kabinetu. Po riječima de Maizièrea tema nije skinuta sa dnevnog reda.

Druge zemlje EU ovaj problem rješavaju različito. Ne postoji zajednička regulativa kojom se reguliše pravo na zaštitu sirijskih izbjeglica.Thomas de Maizière kaže: "Moramo održati pritisak u kotlu". Time on misli na pritisak na kolege iz zemalja članica EU i dodaje: "Krajem mjeseca želimo vidjeti i da li su podignuti i stavljeni u funkciju planirani Centri za registraciju izbjeglica tzv. Hotspots u Grčkoj".

Po njegovim riječima previše se sporo odmiče sa preraspodjelom prve grupe od 160.000 izbjeglica. Pri tome sve gotovo da liči na sabotažu ove neomiljene odluke. Prvih 135 izbjeglica iz Italije i Grčke je dopremljeno u druge zemlje EU. Od ove prve dobrovoljne preraspodjele trebao bi izrasti stalni mehanizam. Tako žele odgovorni u Austriji, Švedskoj i Njemačkoj. Oni bi se u neko dogledno vrijeme morali pobrinuti da za to dobiju većinu u Evropskom vijeću - jer u jednoglasnu odluku, s obzirom na protivljenje članica iz istočne Evrope, niko više ne vjeruje.

Švedska vlada je zahtijevala da bude uključena u odlučivanje o raspodjeli izbjeglica koja je u toku. "Mi smo pri kraju naših kapaciteta", potvrdio je švedski ministar unutrašnjih poslova Stefan Studt. Njegova zemlja je primila najviše izbjeglica u odnosu na broj stanovnika od svih drugih zemalja EU. Sada se s tim mora prestati jer vlada u Štokholmu dospijeva pod veliki pritisak na unutrašnjo-političkom planu. Ona želi da natjera druge zemlje da prihvate simboličnu mjeru i prihvate i između sebe podijele nekoliko stotina migranata.

Previše Afganistanaca

"Mi možemo primiti samo one, kojima je zaista potrebna zaštita", ponovio je još jednom njemački ministar unutrašnjih poslova tokom susreta u Briselu, zatraživši od Evropske komisije konačnu izradu sporazuma sa Afganistanom o repatrijaciji i vraćanju izbjeglica iz ove zemlje. Mnoge humanitarne organizacije smatraju doduše situaciju u zemlji jako teškom, pa ipak De Maizière kaže: "Mi želimo da Afganistanu pošaljemo signal da direktno vraćamo njihove izbjeglice." Ovome do sada nijedan od njegovih kolega iz EU nije protivrječio.

No i usvojeni Sporazum o vraćanju neće biti garancija da se migranti mogu poslati kući. To se momentalno vidi na primjeru Pakistana. Još sredinom protekle sedmice je savjetnik za sigurnost vlade, u intervjuu za DW, izjavio da će se sve oko preuzimanja izbjeglica teći vrlo brzo. Ali dan kasnije je pakistanski ministar unutrašnjih poslova sporazum privremeno stavio van snage. Kada je u pitanju Afganistan, vlada u Kabulu je principijelno spremna da sklopi takav jedan sporazum i prihvati svoje građane, rečeno je u Briselu. Afganistanci su, nakon Sirijaca, druga po redu izbjeglička grupa koja dolazi u Evropu.

Tempo, Tempo, Tempo

Austrijska ministrica unutrašnjih poslova Johanna Mikl-Leitner jasno iznosi svoje ciljeve: "Moramo obuzdati priliv izbjeglica. Svaki dan i dalje u Austriju stiže 7.000 do 8.000 izbjeglica. Ali problem nije došao do svih. Neke zemlje EU se i dalje ponašaju kao da ih se to ne tiče", kaže Johanna Mikl-Leitner. I ona kaže da se sve odvija presporo i da se obećani novac za Fondove pomoći mora staviti na raspolaganje, kako sirijske izbjeglice ne bi morale da napuštaju izbjegličke kampove u Jordanu i Libanu.

Njoj je i bitno jačanje vanjskih granica Evrope."Evrope bez unutrašnjih granica može biti samo sa sigurnim vanjskim granica", naglašava austrijska ministrica. "Pa to je mit da se morska granica između Turske i Grčke ne može osigurati. Grčka ima jaku mornaricu. Pored toga, Atina uvijek može tražiti i dobiti pomoć ako njene snage nisu u stanju da zatvore morske puteve", ističe Johanna Mikl-Leitner. Po ovom pitanju svi upiru prstom u grčku vladu. I Njemačka od ministra Aleksisa Ciprasa traži da konačno nešto poduzme. "Mi želimo održati Šengensku zonu, ali vrijeme za to nam ističe", zaključio je njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière.