Europa skreće udesno – uzroci i posljedice

Europa, ne, hvala: Na 140 od ukupno 751 mjesta u Europskom parlamentu uskoro će vjerojatno sjediti zastupnici koji Europsku uniju, kako ona danas funkcionira, ne žele ili koji se čak potpuno protive tom savezu država. U mnogim od 28 zemalja članica Europske unije su desno-populističke i euroskeptične stranke uspjele privući veći broj glasova nego na prošlim izborima.

Najupečatljiviji je vjerojatno uspjeh francuske ultradesničarske stranke Front National. Stranka Marine Le Pen, koja je neprijateljski raspoložena prema Europi i strancima, je osvojila oko 25 posto glasova, što je 18 posto više nego na proteklim izborima za Europski parlament. Tako će sad u Europski parlament poslati 22 zastupnika. U Velikoj Britaniji je stranka Ukip, koja se protivi članstvu u Europskoj uniji, postala najjača politička snaga osvojivši čak 27 posto glasova (24 mjesta). Tako je Ukip pretekao čak i vladajuću stranku premijera Davida Camerona. U usporedbi s prošlim izborima je desno-populistička FPÖ u Austriji poboljšala svoj rezultat za osam posto osvojivši 20,5 posto svih glasova. I Skandinavci su izabrali nekoliko desničarskih stranaka u parlament.

Promatrati izborne rezultate u nacionalnom kontekstu

No politolog Tim Spier ne smatra izborne rezultate tako drastičnima kao što ih trenutačno prikazuju mnogi mediji. Prema njegovom mišljenju nije došlo do općeg odvraćanja od Europe.

„Naravno da bismo trebali razmisliti nakon ovakvih rezultata.“ No rezultati se uvijek moraju promatrati u nacionalnom kontekstu, kaže Spier koji na Univerzitetu Siegen istražuje desni populizam.

Mnogi birači su htjeli očitati bukvicu svojim vladama, kaže Tim Spier i dodaje: „Francuzi su jako nezadovoljni sa svojom aktualnom vladom. Njezini su je birači kaznili na ovim izborima.“ Istog je mišljenja i politolog Klaus Goetz: „Izbori za Europski parlament nisu isto što i nacionalni izbori. Birači su više skloni tomu da biraju iz protesta“, kaže Goetz u razgovoru za DW. Tu je i činjenica da zemlje poput Velike Britanije ili Danske tradicionalno zastupaju više antieuropski stav.

Neće biti velikog desnog kluba zastupnika

Unatoč tomu: Kritičari Europske unije su izabrani i ući će u Europski parlament. No mala je šansa da će doći do jedinstvenog kluba zastupnika na desnom rubu. I britanski Ukip i Danska narodna stranka su već isključile veliku anti-europsku alijansu. Razlog: ne žele surađivati s francuskom Front National koja je očigledno neprijateljski raspoložena prema strancima. Stručnjak Spier vjeruje da će ona vjerojatno opet pokušati surađivati s nizozemskom strankom PVV Geerta Wildersa i desničarima iz Austrije i Švedske: „Oni će u svakom slučaju pokušati formirati vlastiti klub zastupnika – samo zbog financijskih sredstava koje će na taj način dobiti, neće propustiti tu prednost.“

Unatoč tomu, sve te stranke stoje pred nerazrješivim osnovnim problemom: One žele zastupati nacionalne interese u transnacionalnom parlamentu. To je nemoguće u klubu zastupnika koji se sastoji od stranaka iz različitih zemalja. „Osim toga, mnoge populističke stranke stavljaju naglasak na snažne vođe. Njima je teško u velikom Europskom parlamentu“, kaže Tim Spier u razgovoru za DW.

Birači su nezadovoljni

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier (SPD) nadu polaže u snagu sredine kako ekstremističke stranke ne bi dobile dovoljno prostora. „Nadam se da će se demokratske snage u novom parlamentu ujediniti kako populisti na desnom i lijevom rubu ne mogu utjecati na europsku politiku“, rekao je Steinmeier u razgovoru za njemačke medije. No konzervativci i socijaldemokrati su se trenutačno izgubili u svađi oko pitanja tko treba postati novi predsjednik Europske komisije.

„Ako želimo spriječiti da ljudi ubuduće glasaju za ekstremističke stranke, mora im biti bolje“, kaže politolog Tim Spier. „Radikalnije stranke najčešće biraju ljudi koji žive ispod općeg nivoa blagostanja u svojoj zemlji. Aktualni rezultati pokazuju i da su ljudi osjetili socijalne posljedice financijske krize u Europi. Moramo početi kod uzroka“, dodaje Spier. Ljudima mora biti bolje, rješenje je veća socijalna pravda, tvrdi ovaj politolog: „Socijalnija Europa bi uzela desničarima tlo pod nogama. Ne smijemo se više shvaćati kao gospodarska unija, nego i kao socijalna unija.“ No to je, priznaje ovaj politolog, „herkuleskovski zadatak“ koji se ne može samo tako riješiti.