Europski izbori 2019.

+++1:57+++ Sa zadnjim brojkama ovog dugog izbornog dana završavamo aktualno praćenje EU-izbora na ovom mjestu. 

Europski parlament je priopćio da je izlaznost na europskim izborima bila najveća u zadnjih najmanje 20 godina i da, prema prvim podacima, iznosi blizu 51 posto. Ti podaci su se odnosili samo na  27 zemalja EU-a, ali ne i Veliku Britaniju.

Tradicionalne političke stranke ostvarile su slabije rezultate, ali će proeuropske stranke imati uvjerljivu većinu, pokazuju prve prognoze sastava EP-a: proeuropske stranke će imati gotovo 500 od 751 mandata u EP.

Prema tim prognozama, mandati koje su tradicionalne stranke izgubile pripast će Zelenima i krajnje desnim i populističkim strankama.

Europska pučka stranka (EPP) ostat će najveći Klub u EP, ali sa 179 umjesto dosadašnjih 217 zastupnika.

Progresivni savez socijalista i demokrata imat će u idućih pet godina 152 zastupnika, skoro 40 manje nego do sada. Grupacija Zeleni dobila je 69 mandata (52 na izborima 2014.). Klub zastupnika Europa nacija i sloboda (ENS), u kojemu su populističke i krajnje desne stranke iz zemalja kao što su Francuska i Italija, imat će 60 zastupnika.+++

 

+++Zadnje brojke iz Njemačke...+++

+++1:30+++Potpuno neočekivano, prebrojavanje  glasačkih listića u Hrvatskoj završilo je izjednačenim brojem europskih mandata za HDZ i SDP – 4:4. SDP najavljuje borbu protiv siromaštva, a HDZ borbu za Hrvate u BiH.+++

 

+++00:49 +++ (GB) Stranka Brexit Nigela Faragea  je jasan pobjednik europskih izbora u Velikoj Britanija. Ona je osvojila 31 posto glasova. Proeuropski Liberalni demokrati su na drugom mjestu s 20,5 posto, a laburisti na trećem mjestu s 14 posto. Vladajući konzervativci premijerke u odlasku Therese May su tek na četvrtom mjestu s 9 posto.

+++23:14+++ (HR) Državno izborno povjerenstvo u Hrvatskoj objavilo je prve neslužbene rezultate europskih izbora koji se po rasporedu mandata poklapaju s izlaznom anketom. Poredak izgleda ovako: HDZ 23,21% (5 mandata), SDP 18,36% (3), Suverenisti 8,29%,(1) Lista Mislava Kolakušića 7,69% (1), Živi zid 5,81% (1), Amsterdamska koalicija 5,62% (1). Most drži 4,54%, a slijedi ga Marijana Petir s 4,30%. Obrađeno je 87% biračkih mjesta.+++

+++23:00+++ (ROM) Vladajući socijaldemokrati (PSD) su s osvojenih 25,8 posto glasova izgubili na europskim izborima u Rumunjskoj. Tri oporbene stranke su zajedno osvojile 65,7 posto. Lider PSD-a Liviju Dragnea je indirektno priznao poraz.+++

+++ (S) Socijaldemokrati su u Švedskoj najjača stranka. Međutim, desnopopulistički Švedski demokrati zabilježili su velike dobitke i, prema TV SVT, osvojili su treće mjesto.+++

 

+++21:30+++ Prve projekcije novog sastava Europskog parlamenta+++

+++ (CY) +++ Prema državnoj televiziji, konzervativni Ciparski demokratski pokret DISI pobijedio je s 29 posto. Druga najjača stranka je lijeva AKEL stranka s 28 posto glasova.+++

+++ (E) +++ Jasna pobjeda Socijalističke radničke stranke (PSOE) premijera Pedra Sancheza u Španjolskoj - 28 posto glasova. Konzervativna narodna stranka PP, koja je bila na vlasti do lipnja 2018. godine osvojila je 17 posto. Ultra-desna nova stranka Vox, dobila je samo 6,5 posto glasova.+++

+++ (PL)+++ Vladajuća stranka PiS u Poljskoj je s 42,4 posto glasova po prognozama najjača snaga na europskim izborima u toj zemlji. Europska koalicija - čija je glavna snaga liberalno-konzervativna oporbena stranka Građanska platforma Donalda Tuska - može računati s 39,1 posto glasova. Odaziv birača bio je znatno veći - 43 posto - u odnosu na 24,5 posto prije pet godina. Glasanje se smatra testom raspoloženja za opće izbore u Poljskoj, koji su zakazani za listopad ili studeni.+++

+++ (DK)+++ Sudeći po izlaznim anketama, socijaldemokrati su u Danskoj osvojili između 22,2 i 23,6 posto, dok je liberalna stranka premijera Larsa Lokea Rasmusena osvojila od 20 - 21 posto glasova. Desničarska populistička Danska narodna stranka ima između 11,8 i 14,5 posto glasova - na zadnjim izborima prije pet godina, ona je bila najjača snaga s 26,6 posto osvojenih glasova.+++

 

+++ (A) +++ Konzervativna Narodna stranka (ÖVP) kancelara Sebastiana Kurza ostvarila je, na europskim izborima u Austriji veliku pobjedu s 34,5 posto glasova, socijaldemokrati su osvojili 23,5 posto, krajnje desna Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) 17,5 posto, a Zeleni 13,5 posto glasova - prema prognozi objavljenoj po zatvaranju birališta. 

Današnji izbori u Austriji veliki su test uoči parlamentarnih izbora u rujnu, koji će biti održani pošto se koalicija ÖVP i FPÖ raspala nakon izbijanja skandala oko video snimke s Ibize.+++

+++20:45+++ (F). Prema aktualnim prognozama će kao pobjednica europskih izbora u Francuskoj izaći Marine Le Pen sa svojim Ressembement Nationalom s osvojenih 23,2 posto glasova. Stranka predsjednika Emmanuela Macrona - Pokret za republiku - je osvojila 21,9 posto.+++

+++ (H) Mađarska. Prema prvim prognozama daleko najjači s oko 56 posto je Fidesz, stranka premijera Viktora Orbana. Na drugom mjestu je Demokratska koalicija s 11 postoglasova. Najveći gubitnik je Socijalistička stranka/ Dijalog za Mađarsku, čiji je rezultat skoro prepolovljen na 10 posto.+++

+++20:00+++ Agencija Ipsos puls ažurirala je rezultate izlazne ankete provedene za nacionalne televizijske kuće. Trenutni prognozirani poredak izgleda ovako: HDZ 23,04% (5 mandata), SDP 17,9% (3), Mislav Kolakušić 8,09% (1), Suverenisti 6,61% (1), Živi zid 6,59% (1). Amsterdamska koalicija 5,47% (1). Neovisni za Hrvatsku prema najnovijoj prognozi ne ulaze u EP. +++

+++19:45+++ U Njemačkoj, nove prognoze i prve analize. Na javnom servisu ARD-u "pobjednikom" izbora su proglašni Zeleni jer su s gotovo 21 posto uspjeli udvostručiti svoj rezultat u odnosu na prošle izbore 2014. i sada su na drugom mjestu, odmah iza CDU/CSU-a koji je osvojio preko 29 posto. Najveći gubitnik su uvjerljivo socijaldemokrati s manje od 15,5 posto osvojenih glasova.+++

+++19:30+++ U Grčkoj prema prvim prognozama vodi konzervativna stranka Nova Demokracija (ND). Prema državnoj televiziji ERT, stranka je osvojila oko 32 posto glasova (2014: 22,7 posto). Premijer Aleksis Cipras je prvi put od 2014. godine poražen na izborima: njegova ljevičarska stranka Syriza je na drugom mjestu i predviđa se da će osvojiti 27 posto glasova. To je mali plus u odnosu na 26,6 posto osvojenih u 2014. Prema prognozama, krajnje desničarska stranka Zlatna zora i socijalistički KINAL (Pokret promjene) bore se za treće mesto. Oba mogu računati s oko 7 posto glasova.+++

+++19:14+++ Prema izlaznoj anketi koju je za RTL proveo Ipsos, najviše glasova osvojio je HDZ - 23,43% što znači 4 mandata. Prati ga SDP s 18,38% - 3 mandata. Lista Mislava Kolakušića mogla bi osvojiti mandat s 8,20%. Prema ovoj prognozi, s jednim mandatom u EP ulaze Živi zid (6,50%), Suverenisti (6,38%) i Amsterdamska koalicija (5,59%). Izvan EP-a mogli bi ostati Neovisni za Hrvatsku i Most. +++

 

+++18:01+++ Prve prognoze rezultata europskih izbora iz Njemačke nakon što su u 18 sati zatvorila birališta.+++

Na ovim izborima oko 400 milijuna građana iz EU-a bira 751 zastupnika u Europskom parlamentu za idućih pet godina.

Birališta se posljednja zatvaraju u Italiji - u 23.00 sata.

Izbori se odvijaju na temelju nacionalnih izbornih zakona, što dovodi do razlike u danu glasanja, najnižoj starosnoj dobi glasača i kandidata kao i visini cenzusa.

Za zastupnike u Europskom parlamentu danas se glasa u Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Francuskoj, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Italiji, Grčkoj, Belgiji, Luksemburgu, Španjolskoj, Portugalu, Estoniji, Litvi i na Cipru.

Izbori su počeli u četvrtak, glasanjem u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. U Irskoj se glasalo u petak, u Češkoj u petak i subotu, a u Latviji, Malti i Slovačkoj samo u subotu.

Novi saziv EU-parlamenta

Europski parlament će imati 751 zastupnika. Oni se biraju proporcionalno, tako da manje članice kao što su Malta ili Luksemburg imaju po 6 zastupnika, dok najviše zastupnika imaju Njemačka (96) i Francuska (74).

Trenutno u Europskom parlamentu postoji 8 stranačkih grupacija među kojima su: Europska pučka stranka (EPP), Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE), Zeleni, Europski konzervativci i reformisti (ECR), Europa slobode i direktne demokracije (EFDD), Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL) i Europa nacija i sloboda (ENF).

Inauguracija novog saziva Europskog parlamenta zakazana je za 2. srpnja u Strasbourgu, kada će biti imenovani i predsjednik Europskog parlamenta, 14 potpredsjednika kao i sastavi parlamentarnih odbora.

Na izvanrednom samitu EU-a zakazanom za 28. svibnja u Bruxellesu, lideri zemalja članica okupit će se da bi dali svoje prijedloge kada je u pitanju imenovanje novog predsjednika Europske komisije, Europskog parlamenta, Europskog vijeća, ali i novog šefa diplomacije EU-a i direktora Europske središnje banke.

Odluka o imenovanjima bi trebala biti donesena krajem lipnja na sastanku Europskog vijeća, a zatim i ratificirana u Europskom parlamentu.

Nova Europska komisija bi trebala stupiti na dužnost početkom studenog 2019. godine.